Vlada: 'Zadnjih nekoliko dana smo izloženi pritisku javnosti'

Prije početka dnevnog reda sjednice, ministrica Nada Šikić, ministre u Vladi upoznala je s naknadama za djecu s Down sindromom.

Pročitajte i ovo Odobrit će mu je Beroš se ne vraća u bolnicu i želi primati plaću od oko 4.000 eura: Zatražio aktivaciju mjere 6+6 poruka šefa stranke SDP skupio potpise za opoziv Vlade nakon afere koja je zaprepastila zemlju: "Možeš se u životu zeznuti, ali brate mili 30 puta..."

'Zadnjih nekoliko dana smo izloženi pritisku javnosti vezeno uz probleme osoba sa sindromom Down. Upoznati ste da smo imali velikih problema sa Zavodom za vještačenje, koji je počeo s radom potpuno dezorganiziran, kadrovski, metodološki i informatički. Njihove metodologije nažalost nisu primjenjive na sve sustave. U više navrata smo rekli da su kršena osnovna ljudska prava, svih osiguranika, a osobito onih najslabijih, osoba s inveliditetom. U svibnju smo imenovali novu Upravu u Zavodu koja intenzivno radi na reorganizaciji i novoj metodologiji vještačenja. Sasvim sigurno da su djeca s Down sindromom nepravedno isključene , izuzete iz prava koje im pripadaju. I to će u najskorijem roku biti ispravljeno', poručila je ministrica Šikić.

Zastupnica Mosta nezavisnih lista i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja-Linić u Saboru se oštro se usprotivila ukidanju invalidnine djeci s Downovim sindromom.

Premijer Tihomir Orešković napomenuo je kako Vladu danas očekuje mišljenje Europske Komisije oko nacionalnog programa reformi.

'Mislim da će to biti kao što smo i očekivali, jedno vrlo pozitivno mišljenje jer se ipak radi o jednom kvalitetnom programu', rekao je premijer te zahvalio i čestitao svim ministrima.

'Od samog sam početka, kad su se svi pitali gdje su reforme, nema reforme, mi ćemo sada čuti da ne samo da su naše reforme kvalitetne već da će Hrvatska, kroz ove reforme krenuti u pravom smjeru i da ćemo imati bolju budućnost', kazao je premijer te dodao da će o ovome više nakon objave Europske Komisije.

Prva točka dnevnog reda u kojoj su se nalazila dva Nacrta prijedloga proračuna: Nacrt prijedloga godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i Nacrt prijedloga godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila u 2015. godini.

'Godišnje izvješće sadržava sve što je zakonom propisano, svi računi i elementi su u njemu, Ono što je bitno, 2015. godina je obilježena s gospodarskim rastom od 1.6%, što je došlo najviše od domaće potražnje, potrošnjom kućanstava i neto inozemne potražnje. Pozitivna kretanja su zabilježena u industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo i posebno turizmu, te robnoj razmijeni, a pad je nastavljen u građevini', kazao je ministar Zdravko Marić te dodao kako su ukupni prihodi državnog proračuna bii 109.8 milijardi kuna. Ministar napominje kako zbog metodoloških izmjena ovi podaci nisu usporedivi s podacima iz 2014. godine.

Dodao je i kako je ostvarenje iz 2015. za 1,6 milijarde kuna veće od rebalansa kojeg je prošla vlada predložila, a Sabor usvojio drugom polovicom rujna.

Rashodi u 2015. iznosili su 118.6 milijardni kuna i, kaže Marić, ispod je planiranog za 1.7%. No s obzirom na promjene koje su se dogodile, nemoguće je napraviti usporedbu. Prema ukupnom rezultatu, kako je predstavio ministar Marić, prošla je godina izvršena sa deficitom opće države od 8,9 milijardi kuna, 2,6 posto BDP-a. (Prema novoj metodologiji, ESA, iznosi 10.7 milijardi kuna, odnosno 3,2% BDP-a).

Marić je pritom istaknuo kako je Vlada i Nacionalnim programom reformi i Planom konvergencije predvidjela uvesti, kako je rekao, „kudikamo rigoroznije fiskalno pravilo“ te je dodao da je i Europska komisija primijetila da na tom području treba napraviti iskorak.

Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini pokazuje da su ukupni prihodi ostvareni u iznosu od 109,8 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi izvršeni u iznosu od 118,6 milijardi kuna.

Deficit državnog proračuna lani je tako iznosio 8,8 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a. Dodaju li se tome i podaci za izvanproračunske korisnike te jedinice lokalne samouprave, a čije je ukupni višak iznosio 1,2 milijarde kuna, ukupni manjak općeg proračuna lani je ostvaren u iznosu od 7,2 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a - 1,5 postotni bod manje u odnosu na plan.

Također, Marić je istaknuo da je usporedba podataka za 2015. i 2014. godinu bila vrlo teška, zbog brojnih metodoloških izmjena, poput izlaska HZZO-a iz državne riznice ili uključivanja brojnih drugih entiteta, poput javnih ustanova nacionalnih parkova i sl.

Prijedlozi su prihvaćeni, kao i Nacrt prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o Zakladi "Hrvatska kuća - Croatia House" (NPR).

Ukida se Zaklada "Hrvatska kuća - Croatia House"

U sklopu reformske mjere racionalizacije i smanjenja broja agencija, Vlada je danas Saboru predložila da ukine Zakladu „Hrvatska kuća – Croatia House“, a zamjenica ministra kulture Ana Lederer objasnila je da zaklada nije ispunila svoju zadaću zbog koje je osnovana.

U obrazloženju Vlade navodi se da Zaklada prvenstveno nije raspolagala s dovoljnim sredstvima kojima bi financijski, stručno i organizacijski u inozemstvu putem svojih predstavništava, centara za kulturu i na drugi način promicala hrvatsku kulturu, umjetnost i jezik te kulturnu baštinu.

Vlada je Saboru predložila i izmjenu Odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misiji potpore miru „Resolute Support“ u Afganistanu kojom se omogućava povećanje broja hrvatskih vojnika u toj zemlji sa 70 na 95 i to od srpnja ove godine.

Interpelacija o radu Vlade na području radnog zakonodavstva

Na dnevnom redu vlade našla se i interpelacija o radu Vlade na području radnog zakonodavstva te Interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske na području radnog zakonodavstva - reguliranja rada na određeno vrijeme.

'Interpelacijom se predlaže u roku od 3 mjeseca, Hrvatskom Saboru, zakonski prijedlog kojim bi se ograničilo sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i razgraniče sezonske djelatnosti', predstavila je prijedlog ministrica Šikić.

'Naš prijedlog je da prijedlozi interpelacije nisu prihvatljivi. Ugovor o radu na određeno vrijeme jedan je od fleksibilnih oblika rada koji poslodavcima omogućava dodatnu fleksibilnost i mogućnost brze prilagodbe promjenama na tržistu. Poslodavci kroz ugovore o radu an određeno vrijeme zadovoljavaju svoje potrebe, a nezaposleni radnici ostvaruju svoj cilj koji je ulazak na tržište. Smatramo da su prijedlozi interpelacije neprihvatljivi', rekla je ministrica Šikić.

Vlada njihove prijedloge drži parcijalnima i nedostatnima te ističe da je institut rada na određeno vrijeme na odgovarajući način propisan Zakonom o radu.

Zastupnici, naime, traže da Banski dvori u roku od tri mjeseca Saboru predlože zakonski prijedlog koji jasno precizira koje su to sezonske djelatnosti u kojima je bez ograničenja ili uz minimalno ograničenje, dozvoljeno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Također traže da Vlada za djelatnosti koje nisu sezonskoga karaktera uvede ograničenje broja sklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme do 20 posto od ukupnoga godišnjeg broja novosklopljenih ugovora o radu te da jasno precizira kriterije za sklapanje ugovora na određeno vrijeme u vansezonskim djelatnostima.

Banski dvori, pak, odgovaraju da djelomična ograničenja sezonskoga rada nisu prihvatljiva, jednako kao ni zakonsko ograničenje broja sklopljenih ugovora o radu na određeno jer je to u suprotnosti s načelom slobode ugovaranja na kojemu počiva Zakon o radu i fleksibilnim obilježjem tog oblika rada.

Važeći zakonodavni okvir za rad i zapošljavanje na određeno vrijeme resorna ministarstva smatraju odgovarajućim u odnosu na potrebe sektora u kojima se u pretežitoj mjeri pojavljuju potrebe za sezonskim radom, navodi se, uz ostalo, u Vladinom obrazloženju.

Interpelaciju je pokrenula Narodna stranka-reformisti, a podržali su je i potpisali saborski zastupnici SDSS-a, IDS-a, HRID-a, HSU-a, Nezavisne liste Stipe Petrine, Laburista, HDSSB-a te zastupnici mađarske, romske i talijanske nacionalne manjine, a javno ju je održao i Sindikat trgovine Hrvatske.

Novo zaduženje za autoceste

Vlada je na sjednici odobrila i novo zaduženje za normalno poslovanje upravitelja autocestama.

Nakon što je prošloga tjedna suglasnost za zaduživanje uz državno jamstvo dana Hrvatskim autocestama, u srijedu je na dnevnom redu sjednice bila suglasnost Autocesti Rijeka-Zagreb (ARZ) za kreditno zaduženje u iznosu od 70 milijuna eura. ARZ će kredit dići kod Erste&Steiermärkische, Privredne, Societe Generale-Splitske i Zagrebačke banke, uz državno jamstvo, a radi financiranja plana poslovanja za 2016. godinu.

Kako je pojasnio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, tijekom ove godine ARZ-u na naplatu dospijeva gotovo 77,7 milijuna eura glavnice i još 16,2 milijuna eura na ime kamata i naknada, dakle ukupno nešto manje od 94 milijuna eura. No, projekcija poslovanja ARZ-a za 2016. ukazuju na financijski raskorak između kreditnih obveza i očekivanih prihoda u visini od 70 milijuna eura, koja će osigurati ovim kreditom za koji jamči država.

Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ Vlada je, pak, dala suglasnost za sklapanje ugovora za izgradnju, opremanje i isporuku broda kapaciteta 130 putnika za prijevoz posjetitelja na Visovačkom jezeru. Brod bi, nakon provedenog javnog natječaja, trebala izgraditi riječka tvrtka Kvarnerplastika, i to po cijeni od 7,6 milijuna kuna bez PDV-a.

Vlada je donijela i uredbe o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama države s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima te poreznih dugovanja u predstečajnim i stečajnim postupcima, prema kojima bi o tim tražbinama odlučivao ministar financija, na prijedlog Savjetodavnog vijeća Ministarstva financija.

Drezgić i Katić zamjenici ministara financija i uprave

Saša Drezgić novi je zamjenik ministra financija, a Žarko Katić zamjenik ministrice uprave, odlučila je u srijedu Vlada na zatvorenom dijelu sjednice.

Banski dvori priopćili su da je na osobni zahtjev razriješen zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Davor Katavić.

Razriješene su dosadašnja predsjednica, zamjenica predsjednice i članice Upravnog odbora Zaklade "Hrvatska za djecu" Milanka Opačić, Iva Prpić, Adriana Mastelić, Blanka Žic Grgat, Dubravka Marušić, Tatjana Šimac Bonačić i Ana Komparić Devčić. Novom predsjednicom imenovana je nova ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, zamjenikom predsjednice Ante Babić, a članovima Upravnog odbora Josip Sarić, Ivana Bošnjak, Ana Močić Pavić, Nada Murganić i Marko Sladoljev.

Donesena je Odluka o zastupanju Vlade RH u Skupštini društva Hrvatski operator tržišta energije, kojom se opoziva dosadašnji član Skupštine Mario Ferić te ovlašćuje Zdeslav Matić da kao novi član zastupa Republiku Hrvatsku u Skupštini spomenutog društva.

Đurđa Bićanić razriješena je dužnosti pomoćnice ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za pravne, kadrovske i opće poslove, a Dejan Vukelić razriješen je dužnosti pomoćnika ravnatelja za informatiku. Novim pomoćnikom za pravne, kadrovske i opće poslove imenovan je Ivan Pavković, a pomoćnikom za informatiku Luka Ljubičić.

Vlatka Lemić razriješena je dužnosti ravnateljice Hrvatskog državnog arhiva. Vršiteljem dužnosti ravnatelja, do imenovanja ravnatelja temeljem provedenog postupka po natječaju, imenovan je Mario Stipančević. (M.G./Hina)