456228
456228
456228
456228
456228

SINDIKATI TRAŽE POREZNE MEĐUSTOPE OD 10 I 12 POSTO "Onima s nižim plaćama treba ostati više u džepu"

  • , 07.11.2016., 15:40
  • Autor:
  • komentara

Premijer Andrej Plenković na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća predstavio je program Vlade, a ministar financija Zdravko Marić poreznu reformu.

 
 
 
 
Sever: Oni s najnižim primanjima neće dobiti ništa (Video: Dnevnik.hr)
Sever: Oni s najnižim primanjima neće dobiti ništa (Video: Dnevnik.hr)

Nakon sjednice, i predstavnici sindikata i poslodavaca dali su načelnu podršku poreznoj reformi, ali uz određene primjedbe.

Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) kazao je kako očekuje da će se kroz javnu raspravu uvažiti njihovi prijedlozi.

"Naša očekivanja su da porezna reforma bude više socijalno pravedna.Tražit ćemo da se uvede međustopa poreza od 10 ili 12 posto kao bi radnici s nižim plaćama mogli povećati potrošnju, da im ostane više u džepu. Ili da se pomakne granica sa 17.500 kuna za oporezivanje sa 40 ili možda čak 50 posto. Ipak, zaključak je da porezna reforma ima generalno dobar učinak i nadamo se da neće biti kao prije godinu dana kada su 33 grada digla prirez. Dolaze i lokani izbori pa se valjda neće usuditi", istaknuo je Novosel. 

Pojasnio je kako sindikati nisu imali dovoljno vremena kako bi iščitali sve probleme koji bi mogli nastati i eventualne negativne posljedice. Preopširan je paket zakona koji prate poreznu reformu, istaknuo je Novosel.

Damir Kuštrak iz HUP-a kazao je kako poslodavci podržavaju reformu ali traže izjednačavanje PDV-a za sve lijekove i PDV ugostiteljstvu kao i do sada. 

Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava, kazao je kako se nada da će porezna reforma ipak proći u ovakvom paketu kakva je i predložena.

"Oni s najnižim primanjima neće dobiti ništa"

Porezna reforme donijet će vrlo malo ili ništa građanima s najnižim primanjima, ocijenili su u ponedjeljak čelnici Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel uoči sjednice GSV-a.

"Kada je riječ o porezu na dohodak, vidljivo je da oni s najnižim primanjima neće dobiti ništa ili vrlo malo, pa čak i ono što na prvi pogled izgleda izuzetno dobro, povećanje odbitaka za uzdržavane članove obitelji, odnosno djecu i povećanje neoporezivog dijela plaće, za one s nižim primanjima neće imati efekta", kazao je Sever.

Upozorava kako će osoba s prosječnom plaćom i dvoje djece dobiti povećanje od 66 kuna neto, što svakako nije razlog za optimizam.

Sever je kritizirao i ukidanje najniže stope na dohodak od 12 posto, ali i smanjenje najviše s 40 na 36 posto, predloživši da se ona niža zadrži, a uvede jedna viša za one s visokim primanjima koji će dobiti nekoliko tisuća kuna veće plaće.

"Dok svijet sve više promiče uvođenje progresivne stope na dohodak, kako bi se smanjivale društvene nejednakosti, Hrvatska se svodi na samo dvije stope i ide na ruku onima s najvišim primanjima", kazao je.

Kada je riječ o PDV-u, istaknuo je da su kruh i mlijeko strateške namirnice za prehranu najsiromašnijih, višečlanih obitelji, obitelji s više djece i umirovljenike, pa bi zbog toga trebalo zadržati najniži stopu za te proizvode, kao i za lijekove i knjige.

Nema prostora za daljnju fleksibilizaciju tržišta rada

Na novinarski upit hoće li sindikati biti kritični oko Zakona o radu, Sever je odgovorio da reforma radnog zakonodavstva može ići samo u smjeru "defleksibilizacije i dodatne zaštite radnika ".

"Sigurno više nema prostora za daljnju fleksibilizaciju tržišta rada , bilo da je riječ o radnom vremenu ili pojednostavljenju nekih odredbi", kazao je Sever ustvrdivši da to ne bi bio prosperitet nego nazadak zemlje.

Novosel je pak izrazio zadovoljstvo što je sjednica GSV-a sazvana ubrzo nakon formiranja Plenkovićeve Vlade, za razliku od prethodne Vlade kada se na to čekalo tri mjeseca.

"Očekujemo da se socijalni partneri mogu očitovati o poreznoj reformi, kad već nisu mogli u tome sudjelovati kroz radne skupine", rekao je.

I on smatra da se reformom poništavaju pozitivni učinci za najširi sloj hrvatskih radnika, onih koji primaju plaće ispod visine prosječne plaće.

"Oni neće dobiti gotovo ništa, pa neće biti niti nikakve povećane potrošnje. Plaće veće od 14.000 kuna prima vrlo mali dio radnika, a postavlja se pitanje hoće li povećanje ići u njihovu štednju ili potrošnju", kazao je.

Upitne "nuspojave" u lokalnoj samoupravi

Također su vrlo upitne "nuspojave" smanjenja sredstava za lokalnu samoupravu, jer su kod zadnje mini porezne reforme 33 grada povisila prirez, a Novosel je siguran da će to većina učiniti i sada. Možda će povisiti i cijene nekih komunalnih usluga, pa bi to na kraju polučilo negativne efekte za standard građana.

Sindikati su jedinstveni u stajalištu da bi reforma trebala biti "više socijalna i pravedna". Nije sporno da je stopa od 40 posto jedna od najviših u Europi, ali se postavlja pitanje je li socijalno i pravedno da se ona smanjuje na 36 posto, a istovremeno radnici s nižim primanjima ne dobivaju gotovo ništa, kaže Novosel.

Poručio je da sindikati očekuju skoru raspravu o povećanju minimalne plaće, a smatraju kako bi ona trebala biti na razini najniže neoporezive osnovice, da se time amortizira nepravda prema radnicima s najmanjim primanjima.

Novosel se također usprotivio povećanju PDV-a za turizam jer će se to, osim smanjenja dobiti poduzetnicima u turističkom sektoru, negativno odraziti na prava radnika u turističkom sektoru. (Hina)

 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se