S 1,5 milijardom kuna Vlada kroz devet mjera aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini želi obuhvatiti oko 50.000 osoba kako bi im se pomoglo da pronađu posao ili steknu dodatna znanja, a naglasak je na najugroženijima, dugotrajno nezaposlenima i osobama s invaliditetom.
"Novi paket aktivne politike zapošljavanja još je jedna od aktivnosti Vlade koja se fokusira na najvažniji dio programa a to je gospodarski rast i razvoj. Mjere za cilj imaju posebno aktivaciju osjetljivih skupina: mladih, dugotrajno nezaposlenih i osoba s invaliditetom.
Ukupno je predviđeno 1,5 milijardi kuna za njihovo provođenje što je 400 milijuna kuna više nego prethodnih godina, a 650 milijuna kuna povlači se iz europskog socijalnog fonda. Na Zavodu za zapošljavanje je trenutno 22 tisuće slobodnih radnih mjesta, a kada bi se ona popunila, broj nezaposlenih pao bi na 10 posto", kazao je na početku predstavljanja premijer Andrej Plenković.
Pročitajte i ovo
Stigla i njihova djeca
Plenković se rijetko pojavljuje u javnosti sa suprugom: Pogledajte gdje su bili na Badnjak
Čestitka
Plenković čestitao Božić: "Neka nas ohrabri i osnaži u svim izazovima"
Podsjetio je na Vladino obećanje da žele povećati stopu zaposlenosti na 68 posto i ove mjere su, istaknuo je, korak u tom smjeru.
Do sada je postojala 41 mjera, a po novom bit će devet osnovnih mjera. Šest mjera odnosi se na nezaposlene, a tri za zaposlene.
1. Potpora za zapošljavanje.
Mjera traje do 12 mjeseci. Poslodavcima se sufinanciraju troškovi rada osobe koju zapošljava do 50 % godišnjeg troška bruto II plaće radnika ili 75 % za osobe s invaliditetom.
2. Potpora za usavršavanje.
Mogu je koristiti novozaposleni ako se zapošljavaju na najmanje 12 mjeseci, zaposlene osobe na neodređeno vrijeme te zaposlene osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta. Sufinanciraju se troškovi usavršavanja zaposlenika do 70 % prihvatljivih troškova, a najveći iznos potpore za usavršavanje po zaposleniku iznosi 15.000 kn.
3. Potpora za samozapošljavanje.
Ta mjera je do sada bila najuspješnija, 85 posto onih koji su do sada koristili ovu mjeru nastavili su sa zapošljavanjem. Dodjeljuje se subvencija u visini od 35.000 kn ili do 45.000 kuna ako se mjera kombinira s mjerom stručnog osposobljavanja za rad.
Potpora je povećana sa 25 na 35 tisuća kuna, moguće je uzeti dvije osobe na stručno osposobljavanje, a bit će omogućeno i udruživanje poduzetnika.
4. Obrazovanje nezaposlenih.
Do sada je bila malo korištena, od 2012. do 2015. nešto više od 7000 osoba koristilo je ovu mjeru. Plan je samo ove godine uključiti 8000 osoba u prekvalifikaciju u zanimanja koja su potrebna tržištu rada. Polazniku se isplaćuju troškovi prijevoza te novčana pomoć u visini od 50 % minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, što znači da mjesečni iznos novčane pomoći ne smije prelaziti iznos od 1.310,40 kn. Polazniku se financiraju troškovi liječničkog pregleda
5. Osposobljavanje na radnom mjestu
Odnosi se na osobe sa srednjim ili nižim stupnjem obrazovanja. Moći će se koristiti do šest mjeseci, a polaznik će dobiti pomoć u visini minimalne plaće. Poslodavcu se isplaćuju troškovi mentorstva koji iznose do 700 kn mjesečno po osobi koju mentorira.
Polazniku osposobljavanja se isplaćuju troškovi prijevoza te novčana pomoć u visini minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, koja iznosi 2.620,80 kn.
6. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR)
Mjeru mogu koristiti nezaposlene osobe do 29 godina koje nemaju više od 12 mjeseci staža u zvanju za koje su se obrazovale te nezaposlene osobe do 29 godina prijavljene u evidenciju Zavoda najmanje 30 dana.
Poslodavcu se isplaćuje obvezni doprinos mirovinskom osiguranju (HZMO) u iznosu od 7.057,92 kn za 12 mjeseci, obvezni doprinos zdravstvenom osiguranju (HZZO) u iznosu od 5.468,96 kn za 12 mjeseci te trošak obrazovanja do 7.000 kn
"Ako će netko ići na SOR, a poslodavac će htjeti zadržati tu osobu, to će biti moguće bez prekidanja posla. Poslodavac će u 11. mjesecu podnijeti Zavodu za zapošljavanje zahtjev za potporu za zapošljavanje i do isteka same mjere SOR-a osoba će moći kontinuirano nastaviti raditi, a do sada su se vraćali na Zavod", objašnjava državni tajnik Marko Pavić.
Polazniku se isplaćuje:
- novčana pomoć koja iznosi 2.620,80 kn koju isplaćuje Zavod
- trošak polaganja stručnog/majstorskog ispita koji pokriva Zavod
- troškovi prijevoza koje isplaćuje poslodavac.
Ograničeno je stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u državnoj i lokalnoj samoupravi na 10 posto zaposlenih.
7. Javni rad
Mjera za one koji su u najnepovoljnijem položaju na tržištu rada: dugotrajno nezaposleni, osobe starije od 50 godina, osobe bez stečene kvalifikacije. Financira se 100% troška minimalne bruto plaće u iznosu od 3.839,47 kn za prvu skupinu, odnosno, 50% troška minimalne bruto plaće u iznosu od 3.839,47 kn za drugu i treću skupinu.
Do sada je okviru ove mjere bilo 14 mjera, a sada je jedna.
8. Potpore za očuvanje radnih mjesta
Isplaćuje se potpora za skraćivanje radnog vremena kao razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme (maksimalno do 40% skraćenja radnog vremena i maksimalno do 40% iznosa bruto I plaće), a financira se najviše do iznosa minimalne plaće prema posebnom propisu
Financira se ukupan trošak obrazovanja radnika.
9. Stalni sezonac
To je osoba koja radi kod poslodavca šest mjeseci, a u drugih šest ima status zaposlene osobe. Poslodavac je može zadržati još tri sezone. Iznos novčane pomoći uređen je na način kao i naknada za vrijeme nezaposlenosti - osoba prima u prva tri mjeseca 70 posto od prosječne plaće u gospodarstvu, trenutno nešto manje od 4000 kuna, a naredna tri mjeseca nešto manje od 2000 kuna. Novina je da sezonac i poslodavac mogu dogovoriti rad na pripremi nekih drugih aktivnosti za vrijeme kada nije sezona, a poslodavac ga može nagraditi iznosom do 2000 kuna.
Više o mjerama možete pročitati OVDJE.
Moguće je i kombiniranje nekih mjera čega do sada nije bilo. Mjere stupaju na snagu od četvrtka, 2. ožujka.
"Orijentirali smo se na mlade"
SDP je zbog izmjena Zakona o poticanju zapošljavanja najavio ustavnu tužbu zbog toga što je mjera za stručnu osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ograničena na osobe do 30 godina. Ministar Tomislav Ćorić izjavio je kako smatra da je tužba, ako do nje dođe, neutemeljena.
"U Hrvatskoj je nezaposleno 70 tisuća mladih i zbog toga su ove mjere usmjerene upravo na njih. Mi upravo činimo sve da se taj diskriminatorni moment ispravi", kazao je Ćorić.
Na Zavodu za zapošljavanje je trenuto 2600 zahtjeva za stručnim osposobljavanjem bez zasnivanja radnog odnosa.
Na kritiku da će zbog proširivanja SOR-a i na srednjoškolsko obrazovanje doći do masovnog otkazivanja ugovora starijim zaposlenicima, Ćorić je kazao da će država inzistirati da broj radnika u tvrtkama koje uzimaju SOR-ovce za posljednjih šest mjeseci bude jednak ili povećan kako se već postojeći radnici ne bi zamjenjivali SOR-ovcima.
Povećanje broja zaposlenih - krajnji cilj
Vlada je u svom Programu istaknula zapošljavanje i stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta kao temeljne ciljeve koje će postići stvaranjem uvjeta za razvoj učinkovitog i uređenog tržišta rada. Mjere aktivne politike zapošljavanja koje će biti predstavljene, ističu iz Vlade, jasno definiraju provođenje jednog od ciljeva Vlade – povećanje broja zaposlenih.
U Državnom proračunu za 2017. godinu za ove je mjere osigurano 1,5 milijardi kuna, pri čemu sredstva Europskog socijalnog fonda čine gotovo 45 posto odnosno oko 658 milijuna kuna.