Što bi devalvacija kune značila za građane s kreditima u eurima?

Pročitajte i ovo ekskluzivni intervju Ide li Predsjednica po drugi mandat? ''Ne bojim se nikoga. Imam svoje crte ispod kojih ne idem'' Dio ekskluzivnog intervjua Predsjednica Mislavu Bagi otkrila je li joj žao druženja sa Zdravkom Mamićem: "Nije ih bilo toliko koliko ljudi govore"

tri vijesti o kojima se priča u 61. godini Preminuo je Vlatko Cvrtila, jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za sigurnost Dramatičan apel Ozbiljno upozorenje: "Učinite nešto prije nego što luđak pretvori regiju u plamenu kuglu" planiraju vojnu zaštitu Ministar optužio ovu državu za podmetanje eksploziva: "Bilo ga je dovoljno da plinovod dignu u zrak"

Predsjednica se o tome nije očitovala, a izvoznici to već godinama smatraju spasom. Mislav Bago analizirao je smjernice predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i što bi one donijele građanima.

Najvažnije pitanje - devalvacije kune

Najvažnije pitanje je ono devalvacije kune i što bi to značilo za građane s kreditima u eurima. Svi oni računaju, računaju i uvoznici, država, tako da je to jedno pitanje ili preporuka koje će obilježiti ovaj set preporuka koje su bile u izradi godinu i pol dana.

Devalvacija kune od dva posto svake godine, narednih pet godina, s ciljem od deset posto na kraju tog perioda, značila bi da 7,49 kuna današnjih, za pet godina iznosi 8,03 kune u odnosu na euro.

Ako imate kredit od 100.000 eura s rokom otplate od 20 godina i kamatom od 6,3 posto, to bi značilo da vam je prve godine rata 5500 kuna te svake iduće godine 100 kuna veća, dok ne dosegne 6100 kuna u petoj godini.

Izvoznici, s druge strane imaju konzervativnu procjenu da bi devalvacija kune od svega 0,5 posto u jednoj godini otvorila 40.000 novih radnih mjesta.

Brzo u eurozonu

Preporučuje se i brz ulazak Hrvatske u eurozonu i uvođenje eura, no o tome odlučuje Europska središnja banka i Hrvatska najranije može ući u eurozonu 2022. godine.

Isto tako, inflaciju bi HNB treba držati na oko dva posto godišnje te tako osigurati stabilan gospodarski rast.

Neki novi porezi

Ima i nekih novih zanimljivih poreza, poput "poreza na grijeh", odnosno povećavanje trošarina na postotak šećera, zasićenih masnoća, kolesterola i soli u prehrambenim proizvodima. Time bi se povećao proračun Ministarstva zdravstva, upravo zbog bolesti uzrokovane navedenim elementima.

Nadalje, predloženo je i produljenje roka za relativnu poreznu zastaru s tri na pet godina, a za apsolutnu sa šest na deset godina.

Zbogom prijevarama na poreznim olakšicama

Isto tako se predlaže ukidanje svih olakšica koje se nisu pokazale učinkovite. Tu je često bio problem s velikim manipulacijama i varanjem države. Najbolje bi takve olakšice bilo ukinuti pa bi država dobivala sav porez, a ne da je se potkrada, kao što se to radilo desetljećima.

Agencija za investicije i konkurentnost postala bi stožerna agencija koja bi koordinirala velike strane investicije na razini države, županija, gradova i općina. Savjetnici Predsjednice smatraju kako se treba objediniti te agencije i pojačati im ovlasti te na taj način dovesti nove investicije i ljude.

Kurikularna reforma ali uz dodatak

Za kraj, savjetnici Predsjednice istaknuli su i preporuku provođenja cjelovite kurikularne reforme, uz dodatak kako ona ne ovisi o jednom čovjeku, nego treba to proširiti s brojnim intelektualcima s raznolikog političkog i svjetonazorskog spektra.

Ipak, čini se da je priča o devalvaciji kune ono što će obilježiti slijedeće dane, jer će svi računati i gledati što bi to njima značilo za kućne proračune i proračune tvrtki. U konačnici, pitanje je što bi idržavi značila devalvacija kune.