‘2009. je financijski izgubljena, ništa nije učinjeno, a i novi proračun obeshrabruje’, ocijenio je Gordan Maras (SDP), koji tvrdi da planirani proračun ne vodi izlasku iz krize, nego stagnaciji te da će planirani deficit opće države od 2,7 posto BDP-a otići isključivo u potrošnju. Marasu je neprihvatljivo vladino objašnjenje da je zadano oko 90 posto proračunskih rashoda, a smatra da se u krizi ne bi smjelo govoriti o zadanim troškovima te da je na vladi odgovornost da nađe prostora za smanjenje rashoda. Njegova stranačka kolegica Dragica Zgrebec pitala je kakvi su učinci antirecesijskih mjera. Podsjetila je i da je vlada najavljivala da će smanjiti nelikvidnost, ali da je ‘nelikvidnost eksplodirala, što će se sasvim sigurno odraziti i na proračun’. Zgrebec je uvjerena i da će jamstva koja će doći na naplatu država morati isplatiti iz proračuna, a da nije jasno koje će se stavke tada mijenjati. ‘Ovaj je proračun pun upitnika’, upozorila je Zgrebec.
Pročitajte i ovo
Iako i projekcije za 2010. smatra nerealnima, Zlatka Koračevića (HNS) više brinu projekcije za 2011. i 2012., koje, tvrdi, pokazuju da vlada ni u narednim godinama ne planira provođenje nužnih reformi. ‘Iz krize možemo samo racionalizacijom javnog sektora, koja nije predviđena ni u projekcijama za 2011. i 2012.’, upozorio je Koračević. Upozorio je i da bi zbog loših administrativnih i fiskalnih kapaciteta u lokalnoj samoupravi i poljoprivredi u blagajnu EU uplatiti više novca nego što će povući iz fondova. Nada Čavlović Smiljanec (SDP) boji se da će planirano smanjenje subvencija u poljoprivredi značiti aktiviranje zakonske odredbe po kojoj će mala gospodarstva ostati bez prava na poticaj.
HDZ-ovi članovi Odbora odbacili su tumačenja da se odustalo od povećanja konkurentnosti gospodarstva. ‘Proračun je realan, uzima u obzir situaciju u Hrvatskoj, Europi i svijetu, a za razvoj konkurentnosti predviđeno je 10,5 posto više novca’, rekla je Nevenka Majdenić (HDZ). Predsjednik Odbora Goran Marić (HDZ) smatra, pak, da bi vlada morala biti oprezna kad je riječ o uvođenju novih trošarina, jer bi one, smatra, mogle proizvesti suprotan učinak. Podsjetio je da je prodaja brodova manjih od sedam metara potpuno zamrla nakon uvođenja trošarina. ‘Umjesto povećanja prihoda, dobili smo gubitak radnih mjesta’, upozorio je Marić. Založio se i za dubinsku analizu troškova po svakom korisniku proračuna. ‘Stavke za neke korisnike iz godine u godinu se ne mijenja, a ne znamo treba li im baš toliko novca’, upozorio je Marić. Kao primjere naveo je zagrebački HNK, u kojem, tvrdi, na plaći ima glumaca koji u posljednjih 10 godina nisu odigrali ni jednu predstavu, te Fond za zaštitu okoliša i HAZU.
>> Gubitnici zdravstvo, prosvjeta, srezana brodogradnja
‘Zadnjih nekoliko godina akademici se samo svađaju i ne pridonose ničemu, a mi ne znamo treba li im baš toliko novca iz proračuna. Možda im je dovoljno manje, a možda im treba i više’, rekao je Marić. I vanjski član Zoran Bohaček upozorio je na neprihvatljivost rasta javne potrošnje. Učinke novog poreza na primanja i povećanja PDV-a smatra upitnima, a projekciju od 13 posto pada dobiti od poreza na dohodak neodrživom, s obzirom da banke bilježe pad od 22 posto, a realni sektor i znatno viši.Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Marić naglasio je da se vlada odlučila za nastavak konsolidacije državnih financija i održavanje makroekonomske stabilnosti. ‘Proračun pokazuje čvrstu politiku, u okviru mogućnosti pomoć gospodarskom sektoru, ali prije svega održavanje makroekonomske stabilnosti’, poručio je Zdravko Marić. (Hina)
