Državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja Želimir Janjić uvodno je na saborskor raspravi obrazložio kako se odraslima po pitanju obrazovanja smatraju osobe starije od 15 godina.
Pročitajte i ovo
Iznio je podatke prema kojima 2,8 posto građana nije nikada upisalo osnovnu školu, da ih 15,7 posto nije završilo osnovnu školu, da je 21,7 posto završilo samo osnovnu školu, srednju školu njih 47 posto, dok je tek 7,9 posto stanovnika steklo visoku stručnu spremu, a oko pet posto višu.
'Tako niskom obrazovnom strukturom ne možemo razvijati konkurentno gospodarstvo', rekao je Janjić, istaknuvši da država mora građanina uputiti jasne signale da se trajno uključe u procese učenja i tako steknu potrebna znanja i vještine za zapošljavanje, a poslodavcima signale da bez stručnih radnika neće biti konkurentni ni na domaćem ni na stranom tržištu.
'Ulaganje u obrazovanje najisplativija je investicija', naglasio je Janjić.
Zakon predviđa osnivanje vijeća za obrazovanje odraslih, u kojemu bi sjedili predstavnici sindikata, poslodavaca, obrazovnih ustanova te resornog ministarstva, a koja bi Vladi predlagali koje obrazovne projekte, kako i s koliko novca financirati.
Zaposlenici bi imali pravo na sedam dana godišnje tzv. obrazovnog dopusta, koji bi im bio plaćen, a zakon predviđa i kazne za poslodavce koji se ogluše na to pravo zaposlenika.
Kako na obrazovanje odraslih motivirati poslodavce?
Saborski klubovi suglasni su kako je potrebno stalno stjecati nova znanja i vještine, posebno s obzirom na nove tehnologije i radna mjesta, ali je dio njih upozorio kako je teško očekivati da će poslodavci dostatno ulagati u usavršavanje svojih zaposlenika ako ih država u tome ne potiče.
Nikola Vuljanić (HNS) smatra da država treba razmisliti o poreznim olakšicama za poslodavce za financiranje obrazovanja zaposlenika.
'Kada poslodavac financira Cibonu ili Dinamo, to mu ulazi u troškove, a financiranje radnika ne', rekao je Vuljanić, istaknuvši kako Hrvatska, kako bi dosegla europski prosjek od oko 10 posto visoko obrazovanih, treba povećati mrežu sveučilišta i udvostručiti upise na fakultete.
'Mreža sveučilišta nema dovoljnih kapaciteta da podnese taj teret što se vidjelo prošle godine kod kolapsa kada su se upisivala djeca branitelja, a upisalo se samo 20 posto više studenata', ocijenio je.
Gordana Sobol (SDP) je upozorila na činjenicu kako je u Hrvatskoj tek oko dva posto stanovnika uključeno u proces cjeloživotnog obrazovanja, dok se taj prosjek u EU kreće oko deset posto.
Pozdravila je uvođenje sedmodnevnog obrazovnog dopusta godišnje za zaposlenike, ali i izrazila sumnju o mogućnostima dogovora između poslodavaca i radnika, odnosno sindikata o ostvarivanju tog prava.
I Željko Pavlic je u ime Kluba regionalnih stranaka prigovorio da zakon ne predviđa nikakve stimulativne mjere za obrazovanje odraslih, izrazivši bojazan da se bez takvih mjera i odgovornosti države za njihovu provedbu ne može očekivati veće uključivanje građana u cjeloživotno učenje.
Ivanka Roksandić (HDZ) pozdravila je odredbe kojima se propisuje obveza obrazovnih djelatnika na stalno educiranje i usavršavanje za obrazovanje odraslih, a nužnim smatra promjenu svijesti među građanima o potrebi cjeloživotnog učenja.
Zlatko Kramarić (HSLS) traži da se zakonom jasno propišu obveze državnih institucija, poslodavaca i jedinica lokalne samouprave u financiranju obrazovanja odraslih.
