Nepovoljna kretanja prije svega su primijećena u trgovini na malo, građevinarstvu i robnom izvozu, a nepovoljnije stanje gospodarstva potvrđuje i smanjenje kreditiranja gospodarstva.
Pročitajte i ovo
Nove prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb pokazuju da bi trebalo doći do postupnog slabljenja negativnih tendencija prenesenih iz prošle godine, ali bez stabilnog oporavka u ovoj godini.
Ne očekuje se rast BDP-a
Na razini cijele godine ne očekuje se rast BDP-a, tj. projicirana stopa iznosi 0.0 posto. Izostanak oporavka u 2014. posljedica je strukturnih slabosti gospodarstva, koje se rješavaju sporije od očekivanja te pretpostavke osjetnog smanjenja domaće potražnje zbog fiskalne konsolidacije.
U idućoj bi godini jačanje europskog gospodarstva te učinci fiskalnih i strukturnih reformi za koje se očekuje da će se poduzeti ove godine, trebali potaknuti postupan oporavak gospodarske aktivnosti.
Olakšanje u 2015.
Predvođen rastom izvoza i investicija, bruto domaći proizvod mogao bi porasti za 1 posto u 2015. godini. Stanje na tržištu rada u ovoj će godini biti obilježeno negativnim trendovima, ali 2015. godina mogla bi donijeti određeno olakšanje.
Glavni rizici kod ovih prognoza odnose se na dubinu i brzinu provođenja reformskih mjera za konsolidaciju javnih financija u okviru procedure pri prekomjernom deficitu. U slučaju odgađanja reformi moguće je da pad potrošnje bude manji od očekivanja, ali uz slabljenje perspektiva budućeg rasta.
Vidoviti Bill: Do 2035. više neće biti siromašnih zemalja
Provedba reformi donosi i rizike porasta socijalnih tenzija s mogućim negativnim posljedicama na gospodarstvo. Iako se procjenjuje da masovne industrijske akcije nisu vjerojatne, njihova bi mogućnost mogla bi usporiti ili blokirati provedbu reformi.
Desezonirani podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda u drugom i trećem tromjesečju prošle godine ukazivali su na stagnaciju gospodarstva. Pritom je u trećem tromjesečju opaženo slabljenje investicija te smanjenje osobne i državne potrošnje, ali i povećanje ukupnog izvoza, prije svega zbog uspješne turističke sezone.
Iako podaci o bruto domaćem proizvodu u četvrtom tromjesečju još uvijek nisu dostupni, podaci o kretanju prodaje u trgovini na malo, aktivnosti u građevinarstvu i robnom izvozu ukazuju na povratak nepovoljnih kretanja.
Lošije stanje gospodarstva potvrđuje i daljnje smanjenje kreditiranja, kako za potrebe investicija, tako i za potrebe obrtnog kapitala. Iako je ukupna industrijska proizvodnja blago ojačala u listopadu i studenom, taj je rast rezultat povećanja proizvodnje u svega nekoliko grana što otvara pitanje može li se on nastaviti u sljedećim mjesecima.
Stoga je moguće da je krajem godine hrvatsko gospodarstvo dodatno oslabilo, uz prenošenje negativnih tendenciju u ovu godinu.
Inflacija ostaje niska
Predvođen rastom izvoza i investicija, bruto domaći proizvod mogao bi porasti za 1 posto u 2015. godini. Osobna će se potrošnja vjerojatno nastaviti smanjivati i u 2014. godini. No, oko projekcija osobne i državne potrošnje postoje značajne neizvjesnosti jer Vlada za sada nije objavila detalje mjera kojima će smanjiti deficit u okviru procedure pri prekomjernom deficitu, tako da nije poznato kako će fiskalna konsolidacija utjecati na pojedine segmente gospodarstva.
Uz projicirani pad osobne potrošnje za 1,4 posto, inflacija bi mogla ostati vrlo niska, 1,2 posto u prosjeku u 2014. Slaba će potrošnja doprinijeti stagnaciji uvoza na sadašnjoj relativno niskoj razini, što će omogućiti da se ostvari suficit u bilanci tekućih transakcija s inozemstvom, a vanjski dug blago smanji.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
