Mesić: Potrebna kombinacija i bolja usklađenost fiskalne i monetarne politike

Govoreći na međunarodnom znanstvenom skupu "Inozemni dug Hrvatske - nastanak - stanje - perspektiva - upravljanje" predsjednik Mesić je upozorio da najveći strukturni problem u hrvatskom gospodarstvu predstavljaju tzv. vanjske neravnoteže - visoki i rastući deficit vanjske trgovine i platne bilance, te iznimno visoka inozemna zaduženost Hrvatske, a ujedno je pogoršana međunarodna konkurentnost hrvatske ekonomije.

Pročitajte i ovo Ususret izborima Ogroman broj građana osjeća se napušteno: Ekstremni desničari znaju kako profitirati na njima Svega smo se nagledali Umjetničke izvedbe naših vodećih: Jesu li bolji plesači, pjevači ili političari?

"Zbog svega toga potrebno je da s ovoga skupa ode jasna poruka da hrvatska ekonomska znanost i struka imaju odgovore na problem upravljanja vanjskim dugom, te ostvarivanja bržeg ekonomskog razvitka Hrvatske, u uvjetima globalizacije i trenutačno nepovoljnih kretanja svjetske privrede", istaknuo je predsjednik Mesić na skupu koji je u organizaciji tvrtke Rifin okupio istaknute ekonomske stručnjake.

S tim u vezi naveo je podatke da je inozemni dug Hrvatske krajem prošle godine iznosio čak 32,9 milijardi eura, što je 12,5 posto više u odnosu na kraj 2006. Porast vanjskog duga usporen je mjerama centralne banke, ali još uvijek je više nego dvostruko brži od očekivanog rasta BDP-a (oko 4,5 posto), pa se može očekivati daljnji rast njegovog udjela u BDP-u.

"Pretpostavljam da bi centralna banka mogla pojačati svoje napore u primjeni mjera kontrole inozemnog zaduživanja kako bi one postale efikasnije", napomenuo je.

Hrvatska je lani zabilježila rekordni deficit vanjske trgovine, u iznosu od 9,8 milijardi eura, što je činilo oko 26 posto BDP-a. Trendovi izvoza i uvoza pokazuju da struktura hrvatskog gospodarstva nije konkurentna.

Deficit tekućeg dijela platne bilance u prošloj godini, prema očekivanjima HNB, mogao bi iznositi 8,6 posto BDP-a.

Visoke stope ekonomskog rasta, smanjenje deficita platne bilance i inozemne zaduženosti nisu mogući bez unapređivanja međunarodne konkurentnosti hrvatske privrede i bržeg rasta izvoza od uvoza, napomenuo je.

S tim u vezi istaknuo je kako snažan tečaj kune - aprecijacija tečaja hrvatske valute početkom ove godine - izaziva veliku zabrinutost u određenim sektorima hrvatske privrede, posebice u hrvatskoj industriji i kod izvoznika.

"Želio bih vjerovati da će Hrvatska narodna banka biti u stanju rješavati poteškoće sa kojima se ove godine suočava hrvatsko gospodarstvo, posebice izvoznici roba (industrija) i usluga (turizam)", rekao je Mesić.

Zaključio je da su za održavanje vanjske ravnoteže Hrvatske, na području konkurentnosti eksternog sektora nužne su nove politike, drugačiji "policy mix", kombinacija fiskalne i monetarne politike, te njihova znatno bolja usklađenost.

Dr. Gordan Družić rekao je da hrvatski inozemni dug nije stvoren preko noći te da dio hrvatskih ekonomista, koje se rado naziva "katastrofičarima", a u posljednje vrijeme i populistima, godinama upozorava na zabrinjavajuće trendove glede inozemnog zaduživanja.

No, za Hrvatsku niti jedan problem, posebice razvoja, ne bi trebao biti velik. Potrebni su 'samo': dobar makroekonomski okvir, organizirana država u kojoj funkcioniraju institucije sustava i vizija odnosno strategija razvoja, istaknuo je Družić.

Dr. Guste Santini rekao je da je "i pored tmurne slike koju pruža hrvatsko gospodarstvo" optimist. Međutim, potrebno je preispitati postojeću ekonomsku politiku i ukazati gdje je pogreška, kako bi imali utemeljenu osnovu za definiranje moguće koncepcije i strategije razvoja. Tek kada imamo koncepciju i strategiju razvoja možemo govoriti o taktikama i operativnoj ekonomskoj politici, kazao je.