Žetva za vrućinu ne pita. Prije ulaska u polje, valja stoga 'napuniti baterije' uz čašicu rakije, i na plus 35 - manje se znoji. No, puno više od čašice potrebno je vode kombajnerima. U vrućoj kabini znoje se cijeli dan. Trošak za vodu nije velik. No ulaganja u hektar pšenice - pozamašna su.
Pročitajte i ovo
'Mi seljaci imamo troškovnik i hektar nas košta od 6 do 7 tisuća kuna', kaže predsjednik Udruge Brazda Matija Brlošić. Tako su i izračunali s kojom cijenom bi pokrili troškove i došli do brojke ispod koje neće ići 1,6 kuna. Ratarima se žuri prodati žito. Krajem srpnja na naplatu stižu krediti i pozajmice s kojima su pšenicu proizveli. I da žele pohraniti urod u silose, to ne mogu učiniti po zakonu jer prema Zakonu o skladišnici, silosi u Hrvatskoj trebaju biti licencirani.
Nestane li pšenica, poput one u Đakovštini, seljaku bi se isplatila
odšteta iz tzv. jamstvenog fonda. No, zakon se ne provodi. 'Nema sigurnosnog fonda niti su novci osigurani i seljaci su prepušteni na milost otkupljivačima', ističe župan Vladimir Šišljagić. Za sada se seljaci znoje u kombajnima. Nakon žetve, bude li potrebno, kažu, ni sunce na hrvatskim prometnicama neće im smetati.
