Vlada je ove godine pokrenula i svojih tridesetak projekata vrijednih oko 14 milijardi eura. Provjerili smo što se događa s njima, ali i kada će jedan od najiščekivanijih projekata, IKEA, konačno početi s radom.
Pročitajte i ovo
'Ono što mi možemo obećati je da u roku od 12 mjeseci kada dobijemo sve dozvole možemo započeti s gradnjom, otvoriti i dočekati prve hrvatske kupce u prvoj hrvatskoj IKEA-i, kaže glasnogovornik IKEA-e Igor Štefanec. Projekt je vrijedan dvije milijarde kuna, jamče tristo zaposlenih, plus 2000 putem partnera zakupaca te 50 do 60 milijuna eura zarade u samo prvih godinu dana. Zapelo je na administraciji, i tako već četiri godine. No, Hrvatska u tome nije jedina.
'Primjerice, u Velikoj Britaniji jedna robna kuća čeka već deset godina da bi dobila sve dozvole. U Italiji su dvije robne kuće, jedna blizu Torina je bila stopirana od lokalnih vlasti tako da to nije specifikum Hrvatske', dodaje Štefanec. Vlada je prije dva tjedna Šveđanima dala suglasnost, a u krizi su shvatili da se i veći projekti moraju gurati.
Pa je među tridesetak Vladinih investicija Zračna luka Zagreb. U potrazi za koncesionarom koji će zagrebačku pistu učiniti modernom, uložiti 300 milijuna eura u novi terminal, mijenjalo se i nekoliko zakona. 'U cijeloj toj proceduri je čitav niz konzultanata uključen koji normalno nama pomažu da s jedne strane sve što radimo radimo u skladu s domaćim zakonodavstvom, a drugo da radimo sa svjetskom praksom i da sve što radimo je prihvatljivo koncesionarima', otkriva Tomislav Mihotić iz Povjerenstva za koncesiju.
Pa su se u utrku za zračne putnike javili najjači svjetski konzorciji, a najbolja ponuda izabrat će se krajem ovog mjeseca. S druge strane domaćih primjera, male sredine sve su aktivnije. Dalmatinske općine poput Dugopolja i Kukuzovca shvatile su da je brzina magnet za investitore. Razlog zbog kojeg krš i kamen pretvaraju u bogate zone i općine u kojima je život sve poželjniji.
