Na što Hrvati najviše troše?

Istraživanje o prihodima i troškovima hrvatskih kućanstava, koje je provela agencija Gfk, pokazalo je kako su Hrvati doista pravi ekonomski čarobnjaci - 76 posto kućanstava nemaju dovoljno raspoloživih sredstava i njihova bi potrebna primanja trebala biti čak 73 posto veća od sadašnjih !

Pročitajte i ovo skup studentski život Dnevnik Nove TV istražio kakve su cijene najma stanova, ponegdje su nadrealne, no ima i jedna dobra vijest S kuna na euro Jeste li ikada kao domaći gost tijekom sezone dobili popust? "Mislim da nije u redu praviti razliku"

Kako prosječna obitelj preživi s manjkom od 3.300 kuna?

Prosječno domaće kućanstvo krajem 2012. godine raspolagalo je mjesečno s 6.300 kn (840 €). No, prema subjektivnoj procjeni za zadovoljenje osnovnih troškova i potreba nužno je u prosjeku imati - 8.955 kn (1.194 €). 

Prosječna četveročlana obitelj mjesečno u prosjeku ostvari 7.830 kn prihoda (1.044€), dok joj je potrebno u prosjeku 11.130 kn (1.484€).  Kako prosječno hrvatsko kućanstvo može živjeti s manjkom od 2.655 kn ili četveročlana obitelj s 3.300 kn manje svaki mjesec?

Gledajući regionalno u Zagrebu se ostvaruju prihodi za čak 235 eura viši od onih u Slavoniji - zagrebački prosjek je 7.043 kuna ili (939 eura, a u Slavoniji 5.280 kn ili 704 eura. 

7 posto iznadprosječnih i 13 posto 'taman kol'ko treba' kućanstava

Iako 76 posto hrvatskih kućanstava ima niže prihode od potrebnih, u Hrvatskoj ima i 7 posto onih kućanstava, čiji članovi ostvaruju veće ili dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih troškova i potreba. Njih 13 posto ostvaruje 'taman onoliko koliko im treba'.
Ukupni troškovi kućanstva,  6.000 kn (800€), tek su za 24 eura veći od prošlogodišnjih (776 €). No, ostvareni prihodi kućanstava su za 5 posto manji. .
 

>> Čak 43 posto kućanstava jedva sastavlja kraj s krajem

Kad se plati hrana i režije, najviše trošimo na telefoniranje

Hrvatska kućanstva oko 54 posto svih prihoda troše na osnovne egzistencijalne potrebe -hranu, piće, režije. Kad to podmirimo, 92 posto preostalog novca potrošimo na plaćanje računa za mobiteliranje, 85 posto za fiksno telefoniranje, te 83 posto na troškove prijevoza. I tako gotovo ništa ne ostaje za neke druge potrebe - zabavu, rekreaciju, obrazovanje, medicinske usluge, obuću i odjeću, koje, za sve veći broj hrvatskih građana postaju luksuz.

Usporedbom ovogodišnje potrošnje s onom od prije godinu dana, pokazalo se kako su troškovi hrane i pića povećani za 9 posto, a troškovi stanovanja za 5 posto.

Najveći pad u opsegu potrošnje uočava se kod trajnih dobara – 32 posto manje kućanstava kupuju trajna dobra, a čak 25 posto  manje kućanstava izdvaja novac na obrazovanje.

Početkom veljače registrirano je oko 250.000 blokiranih računa građana, pa se postavlja pitanje - hoće li kontinuiran nedostatak sredstava rezultirati još većim brojem blokiranih računa ?

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook