Ovako to izgleda pred burzom rada. Rijetki su oni koji pred burzom rada žele stati pred kameru. Pa kako i ne bi bili, kada su ovi ljudi svjesni da čine poraznu statistiku s kojom Vlada jednostavno ne zna što bi. 'Mislim da je u ovom trenutku taj porast nezaposlenosti bio dosta dramatičan, pogotovo u odnosu na rujan, listopad, nismo takav porast imali od 1991. godine i sada dolazi u pitanje da li bi smo trebali primjenjivati određenu politiku kao i druge zemlje u EU, da spriječimo daljnji rast nezaposlenosti', kaže Sanja Crnković- Pozaić, nezavisni stručnjak za tržište rada. Rast nezaposlenosti ima mnogostruke negativne posljedice za gospodarstvo. Kao prvo, u lošijim gospodarskim uvjetima, ljudi prihvaćaju lošije uvjete, poput rada na crno. Siva ekonomija jača i izbjegava se plaćanje poreza. Država gubi na dvije strane- na naknadama koje plaća za sve veći broj nezaposlenih i na proračunu.Može li se to ikako spriječiti u kratkom roku?
Pročitajte i ovo
Predrag Bejaković, iz Institut za javne financijemisli da teško. 'Tržište rada u najvećoj mjeri ovisi o gospodarskim kretanjima i tu još postoji jedan vremenski pomak otprilike od kada gospodarstvo krene, a u Hrvatskoj ipak duži niz godina bilježi visoke stope rasta od preko 4 posto u razdoblju od '99. do sada 2007. godine. Otprilike treba nekih 3 do 6 mjeseci da se to očituje na tržištu rada', kaže Bejaković. Dakle, teško da možemo očekivati pozitivne preokrete u skorijoj budućnosti. Onda, očito između dva troška treba izabrati manji. Plaćati naknade sve većem broju nezaposlenih ili izdvojiti sredstva kako bi poduzetnici i gospodarstvenici, koji zapošljavaju ljude , počeli lakše disati?
Važne mjere aktivne politike
'Kada važemo u ovakvim situacijama da li bi bilo bolje primjenjivati mjere aktivne politike, što znači da se potiče aktivacija i zapošljavanje novih ljudi ili bi trebalo osigurati dohodovnu sigurnost , ja bi prije išla na dohodovnu sigurnost , jer će ona djelovati na taj način da se siva ekonomija možda neće u tolikoj velikoj mjeri povećavati', objašnjava Sanja Crnković-Pozaić.
'Trošak za državu će odgovarati broju novih nezaposlenih pomnožen s naknadom za nezaposlenost . Kolika će ona biti vidjet ćemo u prijedlogu proračuna', kaže Hrvoje Stojić, ekonomski stručnjak. Ukoliko najcrnje brojke postanu realne i broj nezaposlenih se do proljeća iduće godine poveća s trenutnih 270.000 na 350.000, iz državnog proračuna mjesečno će se izdvajati novih 173 i pol milijuna kuna. Ipak, stručnjaci se slažu da puno veći problem od rastuće nezaposlenosti predstavlja dugotrajna nezaposlenost- ona koja traje od šest mjeseci do godinu dana. Polovina od ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj spada u tu kategoriju. To je prvenstveno posljedica nefleksibilnosti tržišta rada.
'To podrazumijeva da su 'insideri', dakle zaposleni razmjerno dobro zaštićeni, možda ne plaćeni s obzirom na cijene koje u Hrvatskoj vladaju , ali dobro plaćeni s obzirom na svoju proizvodnost, dok su 'outsideri' nezaposleni s malim šansama da uđu u svijet rada', tvrdi Predrag Bejaković, iz Instituta za javne financije. Kako god okrenuli, država u priči oko nezaposlenih gubi. Hoće li uistinu do proljeća oko 350.000 ljudi ostati bez posla, za sada se nitko ne usuđuje potvrditi. Možda dobijemo službene potvrde kada postane prekasno za bilo kakve konstruktivne mjere.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom, u jutarnjem programu Nove TV.
