Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Guste Santini bez dlake na jeziku

'Franak se nije trebao ni uvesti kao valutna klauzula, a bankari su znali što će se dogoditi'

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Ekonomski analitičar Guste Santini otvoreno je progovorio o svemu što ga muči oko kontroverznog dogovora Vlade i bankara.

Ako Vlada misli uvesti porez na banke sljedeća mjera će biti rebalans proračuna jer se radi o novcu državnog proračuna Mislim da rebalans nije potreban i da bi banke trebale napraviti dogovor između sebe, a da se kao 'svjedoci' pojave centralna banka i država. Zanimljivo je to kako je franak odjednom jako važna tema, no sve je to zbog predizborne kampanje pa svi imaju potrebu pokazati kako su socijalno osjetljivi.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Na 7,08 kuna Konačno lagano olakšanje: Švicarski franak pao za 8 lipa Slika nije dostupna Zatišje u bankama Iz banaka nema reakcije, dužnicima Vladin prijedlog loš, guvernerov još lošiji

Moj prijedlog je bio da donja granica franka bude 5 kuna, a gornja 6. Ako je franak 5 kuna i manje, primjenjuje se 5, a ako je 6 kuna i više, primjenjuje se 6. Razliku bi pokrivali dužnici. Također, moj prijedlog ne bi bio selektivan već bi se odnosio na sve one koji imaju kredit u francima. Također bi trebalo osnovati arbitražnu komisiju koja bi se sastojala od sedam ljudi - predstavnika države, banaka i zaduženih građana plus tri nezavisna ekonomista.

No sad je švicarski franak počeo padati i ja mislim da će i nastaviti ukoliko ne bude nekih šokova. Postavlja se pitanje čemu onda uopće dogovor. Mislim da je glavna greška što se švicarski franak uopće dozvolio kao valutna klauzula. Da se samo dozvolio euro kao najstabilnija valuta, ne bi bili u ovoj situaciji.

Zašto se uopće onda uveo švicarac?

Pa o tome nitko očito nije vodio računa. Vi kao valutnu klauzulu možete uvesti i cijenu krumpira ili cijenu zlata ili izmisliti posve novu klauzulu. No, iz svega su švicarci napravili veliki biznis i zaradit će oko 50 milijardi franaka što je hrvatski godišnji proračun.

Sljedeća mjera u koju ne ulaze svi građani je takozvani balon kredit po tečaju od 5,8 kuna, a razlika bi se akumulirala i nakon optlate kredita krenulo bi se u otplatu razlike i to uz kamatu. Hoće li ljudi kasnije više platiti nego što su dobili, odnosno hoće li i izgubiti?

Nema balona i balon nije ništa drugo nego jedan dio kredita otplaćujete fiksirano na 5,8 kuna po švicarskom franku, a preostali ćete platiti jednoga dana. Jasno, to se u vremenu ukamaćauje. To je samo prolongacija problema i nije rješenje problema. Cijeli prijedlog riješenje je meni, blago rečeno, upitan, a najviše me iznenađuje što je centralna banka išla na popuštanje 3,5 milijardi obavezne pričuve. To mi zaista nije jasno jer će banke iz ovoga izaći u boljoj poziciji nego što su bili

A građani?

Građani će platiti svoje. Ako je normalni tečaj franka između 5 i 5,5, a tu bi trebale biti normalne fluktuacije. Imate dogovor 5,8 što znači da će franak pasti na ispod 5,8. Prema tome što smo se dogovorili? Nismo ništa već smo samo izgubili vremena na nekim stvarima da svi pokažu da su jako socijalno senzibilni, no te senzibilnosti zapravo ima jako malo.

Hrvatskoj tek predstoje ozbiljni problemi, mi nemamo investicija i glavno je pitanje 'kuda plovi ovaj brod'  Bankarstvo u Hrvatskoj djeluje kao i oligopolna struktura i manje više banke su jedinstvene. Kad pregovarate s bankama vi pregovarate s jednom kao da pregovarate sa svima jer prvih pet određuje što će se u Hrvatskoj događati. Banke su profitne inestucije i rasprave oko poslovnih banaka mi izgledaju malo čudno.

Nek mi netko kaže zna li za neku banku koja se zove Caritas. Ako kobasica ne treba smanjiti cijenu, kao ni krumpir tako ne trebaju ni banke i one posluju prema mogućnostima da promaknu svoj sebični interes. Osobno mislim da su kamate previsoke. Treba samo podsjetiti da je kamatna stopa na dugogodišnje kredite u Švicarskoj 1,45 posto. Prema tome, razlika u kamatama je previsoka ali za to postoji cijeli niz razloga zašto je tome tako. Ja o tome pišem već 10 godina i borim se da to ne bude tako, no čini mi se, bezuspješno.

Jesu li banke svjesno ušle u švicarac znajući da će narasti kasnije i debelo naplatiti što su dali?

Naravno!. U razdobljui od 2000. godine pa - do jučer, franak je porastao za 38 posto. A od 2007. godine je skočio za 58 posto! Razlika između profesionalca i amatera je u tome da profesionalac može sagledati stvari na dulji rok nego običan građanin. Banke su znale kad se ušlo 2007. godine u svjetski krizu, i svi su igrači znali da će švicarski franak i japanski jen biti valute utočišta. Čim se krenulo s hipotekarnim kreditima u SAD-u imate eksponencijalni rast franka jena. Ni jedne druge valute.
 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene