Radimir Čačić je na konferenciji za novinare rekao da je hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini došlo u ‘zonu tonjenja’, da je ‘palo ispod površine vode’ i nema snage za oporavak, te mu stoga nužno treba ‘infuzija u krvotok’ stranog kapitala, prvenstveno onog iz europskih strukturnih fondova, koji bi povratio svoja ulaganja, a Hrvatskoj ostavio temelj za održivi razvoj. Kao prvu razvojnu polugu naveo je projekte u turizmu, gospodarskoj grani koji je, tvrdi, tek napola iskorištena i ubire sve manje prihoda. Predlaže stoga tržišno atraktivno ulaganje u desetak projekata od Brijuna do Prevlake, i to u zemljište, infrastrukturu i državne objekte, koje bi, kaže, moglo privući više od dvije milijarde eura kapitala investicijskih fondova, EBRD-a i osobnih ulaganja hrvatskih građana.
Pročitajte i ovo
NJEMAČKA ŠOKIRANA
Brutalno ubojstvo: Putnik do smrti pretukao mladog konduktera, otac dobio srčani udar kad je čuo vijest
VELIKI PROBLEMI
Zbog oluje stotine tisuća putnika ostalo bez vlakova, aktivirani dodatni autobusi
NA 90 DANA
Stotine američkih vojnika raspoređuju u vojnu bazu na Balkanu
"Ovo je ozbiljna kriza"
Energetski stručnjak za Dnevnik Nove TV: "Uskoro možemo očekivati cijene goriva od dva eura"
VREMENSKE (NE)PRILIKE
Nakon sunca stiže promjena vremena! Upaljeni meteoalarmi, u dijelu zemlje moguć i snijeg
>> Čačić predstavio strateške poluge za razvoj gospodarstva
Čačić je uvjeren da su strani investitori itekako zainteresirani ulagati i u hrvatsku energetiku (oko osam milijardi eura), posebno u iskorištavanje gotovo 50 posto neiskorištenog hidro potencijala u hidroelektranama Virje, Senj i Kosinj te Dubrovnik. Zbog atraktivnog tržišta i lokacije nužno je, ističe, iskoristiti i hrvatske prednosti luka za ugljen, termoelektrana Plomin i Ploče te u Zagrebu, Osijeku i Sisku, a Hrvatska, naglasio je, nikako ne smije odustati od realizacije projekta Družba Adria te LNG Omišalj i dijela Južnog toka.
Čačić je istaknuo i da Hrvatska mora iskoristiti svoj geostrateški položaj i kvalitetnim projektima privući investicije za rekonstrukciju željezničkog koridora X između Europe i Orijenta, kao i koridora Vb Budimpešta-Rijeka, izgradnjom ravničarske pruge do riječke luke i vezom s Krkom. Ukupna investicija kretala bi se do 4,5 milijarde eura, od čega bi 85 posto bilo iz EU fondova, a 15 posto iz Hrvatske. Četvrta razvojna poluga odnosi se na kompleks projekata gospodarenja otpadom, njegovu sanaciju i pretvaranje u energiju, zaštitu od voda i vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda, koji bi također bili financirani iz EU fondova za koje je Europska komisija, ističe Čačić, uz 3,5 milijardi eura u 2012. i 2013. Hrvatskoj namijenila još po 2,5 milijarde eura u 2014. i 2015., ukupno 8,5 milijardi eura.
‘To je ogroman novac koji je tu, a mi samo moramo pokazati sposobnost da ga uzmemo’, poručio je, pozvavši vladu i sve zainteresirane na razgovor o predstavljenim projektima. ‘Kao polugu za razvoj možete koristiti svakakve gluposti i zadužiti se za Pelješki most, pa onda imate uteg oko vrata jer to ne vraća novac. Ovo što predlažemo vraća novac’, dodao je.
Na Vladi je, kaže Čačić, da vodi dva paralelna procesa, snažno reže neracionalnu javnu potrošnju i sva druga područja gdje se ‘novac baca’ poput, rekao je, lažnih mirovina i drugih socijalnih prava te nerealnih subvencija i taj novac uloži u jasno definirane projekte koje će predstaviti Europi i svijetu. ‘Vlada se može i dalje ponašati kao do sada, na razini blefa, ili se držati odgovorno i povući ove neizbježne poteze’, poručio je čelnik HNS-a. (Hina)