Američki dolar glavni krivac za ekonomsku krizu

Razloge poniranja treba tražiti u američkom Ministarstvu financija koje je prodalo rekordan broj trezorskih zapisa kako bi financiralo deficit od 1.400 milijardi dolara, ali i u politici Federalnih rezervi koje insistiraju na rekordno niskoj kamatnoj stopi. Takva politika ne odgovara nikome osim SAD-u pa su druge ekonomske sile odlučile stati na kraj višegodišnjoj svjetskoj dominaciji dolara. Prvi koji je prije nešto više od pola godine to javno i obznanio bio je guverner kineske centralne banke. Američki dolar proglašen je tako glavnim krivcem za svjetsku ekonomsku krizu, a šlag na tortu dodao je čelnik Svjetske banke Robert Zoellick koji je u obraćanju američkim studentima poručio da Amerikanci ne bi trebali uzimati dominaciju dolara zdravo za gotovo.

Pročitajte i ovo NIJE SVE TAKO CRNO Oni su koronakrizu pretvorili u poduzetničku priliku pa sve što proizvedu – odmah prodaju: "Narudžbe dolaze iz cijele Hrvatske" Solidarne mjere ili kozmetika Banke donijele mjere za građane pogođene krizom, oporba nezadovoljna, ministar poručuje: ''Očekujemo više“

 'To je sad po meni teoretska kategorija jer vidjeli smo u jeci financijske krize da su zapravo investitori svi bježali u sigurne investicije i imovinske klase, a to su zapravo bili američki dolari. Vjerujem da ću ja biti u starosnoj mirovini ukoliko uopće dođe do toga da dolar prestane biti jedna od važnijih valuta u svijetu', Goran Šaravanja, ekonomski analitičar. Dolar je ove godine bilježio česte i velike oscilacije u tečaju.

Inflacija u SAD-u zanemariva

To je posebno iznerviralo svjetske ekonomiste i nobelovce, koji su zaključili da niti jedna nacionalna valuta ne bi smjela imati funkciju rezervne valute. Unatoč tome, američki financijski sustav jedan je od najlikvidnijih u svijetu, inflacija je u SAD-u u odnosu na ostatak svijeta gotovo zanemariva, a samo američka privreda čini četvrtinu svjetskog gospodarstva. Ukidanje dolara kao svjetske valute za novinara Ratka Boškovića praktički je nemoguća misija.

 'Mogu vam to ilustrirati. Otprilike današnja dnevna proizvodnja sirove nafte vrijedi nešto više od 2 mild. dolara. znači dnevna proizvodnja. To je 10 mild kuna. kad bi netko recimo htio da mu se nafta plati u kunama, što isto nije nemoguće, zašto ne, ova emisija obveznica koju Hrvatska sada priprema u dolarima, bila bi dovoljna za jedno prijepodne svjetske proizvodnje nafte', kaže Ratko Bošković iz Business.hr-a. Dolar je zavladao svijetom krajem Drugog svjetskog rata, kada je sporazumom u Bretton Woodsu zamijenio funtu, koja je dotad imala funkciju valute u kojoj su se pohranjivale svjetske rezerve. Sve do prošle godine američka valuta uvjerljivo je držala poziciju svjetskog lidera. Ironično, država čije je gospodarstvo eksplodiralo upravo zahvaljujući trgovini s SAD-om, Kina, prva je istupila sa željom da istisne dolar s pozicije koju je on držao punih 60 godina.

Opcija uvođenja umjetne valute?

 'Mislim ja ne mogu zamisliti dovoljno dugo vrijeme u kojem će juan postati svjetska valuta zato što će kineska privreda narasti na preko 50 posto svjetske privrede. To je za futuriste, ovako zgodno', kaže Ante Babić iz Centra za međunarodni razvoj.  No dođe li do svrgavanja dolara, tko će preuzeti primat u svjetskoj trgovini? Babić smatra da to zasad nikako ne može biti euro. 'Zbog toga jer ne funkcionira još potpuno financijsko tržište Europe kao jedinstveno tržište. Vi u Americi imate najjača financijska tržišta, i tržišta obveznica su tamo najjača i dionice, znači to onda povećava uporabu valute', dodaje Babić.

 Najčešće spominjana opcija je uvođenje umjetne valute. Tako nešto već postoji, zove se specijalno pravo vučenja, za koje su se članice MMF-a obvezale da bi upravo to trebalo postati glavna svjetska valuta za državne rezerve. 'Tu se pojavljuju nesagledive poteškoće. Tko će s tom valutom upravljati, tko će njome dominirati, koja će druga valuta u njoj biti glavna. Najvjerojatnije se neka skupina zemalja oko takvoga nečega nikada ne bi mogle dogovoriti. Što se najbolje vidi po tome koliko se euro dugo rađao i uz koje probleme on i danas postoji', pojašnjava Bošković.

Varljivi dolar kumovao gubicima

 A upravo je euro valuta koja čini više od 75 posto hrvatskih transakcija, zbog čega hrvatske poduzetnike ne treba previše zabrinjavati situacija s dolarom. Isto međutim ne vrijedi i za domaća brodogradilišta, čijim gubicima je djelomice i kumovao varljivi dolar.

 'Vi kada ste u brodogradnji vi čelik kupujete od veleprodavatelja iz Europe, znači vi imate troškove u eurima, umjesto da ih imate u dolarima. A onda zaključujete prodaju broda u dolarima', kaže Ante Babić, direktor Centra za međunarodni razvoj d.o.o.Analitičari nisu suglasni u tome koliko će dolar vrijediti na kraju godine. Oni koje je anketirao Bloomberg procjenjuju da će euro vrijediti 1,47 dolara, dok u Standard Charteredu smatraju da bi euro mogao vrijediti čak 1,55 dolara.

Emisiju Novac gledajte u nedjelju, u jutarnjem terminu programa Nove TV.