"Rok za dostavu odgovora je 30.rujna, a odgovore ćemo Europskoj komisiji poslati do kraja tjedna. Vlada će zauzeti stav koji je u skladu s nacionalnim interesima i štititi porezne obveznike. Razgovori i pregovori s bankama moraju biti vođeni tako da se zaštite nacionalni interesi", kazao je Marić nakon današnjeg sastanka užeg kabineta Vlade.
Pročitajte i ovo
Podsjetimo, Vlada još nije uputila odgovore Europskoj komisiji s obrazloženjima vezanima uz konverziju kredita u švicarskim francima.
Marić traži rješenje za banke koje prijete tužbom koja bi državu mogla stajati 8 milijardi kuna. Iz Mosta poručuju da će štititi interese Hrvatske kao što su to činili u slučaju INE.
Nije želio govoriti o samom sadržaju odgovora EK-u.
"O tim stvarima ne možemo razgovarati, postoji određena sudska praksa EU-a da u ovim postupcima predsudskih slučajeva detalje ne možemo komunicirati. Možemo sutra jednim priopćenjem nakon Vlade sažeti što smo rekli", izjavio je.
Na pitanje jesu li oko sadržaja pisma bili suglasni i HDZ-ovi i Mostovi ministri, odgovorio je potvrdno. "Mislim da da. Vidjet ćete sutra na sjednici Vlade kad bude glasanje", kazao je.
Podsjetimo, Komisija zamjera što hrvatski zakon o konverziji dopušta da svi zajmoprimci (osim pravnih osoba) retroaktivno zamijene kredite iz švicarskih franaka u eure po povijesnom tečaju, bez obzira na njihovu sposobnost za vraćanje kredita te što su troškovi konverzije gotovo potpuno pali na leđa zajmodavaca. Komisija naglašava da je potrebno postići ravnotežu između interesa potrošača i potrebe čuvanja jedinstvenog tržišta kapitala i njegova pravnog okvira.
Upitan koji je njegov stav oko arbitražnog spora u Washingtonu, odnosno treba li osporiti nadležnost tog suda, Marić je izjavio da se treba "dobrom pažnjom i pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno zaštitom nacionalnih interesa i poreznih obveznika pronaći najbolje moguće rješenje i na tome se radi".
Odgovarajući na upit novinara o nekim prijedlozima "korištenja nekog teškog alata nad bankama", odnosno prijedlozima uvođenja poreza na aktivu banaka, Marić nije htio špekulirati oko toga. Istaknuo je da pregovore s bankama treba voditi držeći se postulata zaštite nacionalnih interesa. "Ako to uspijemo napraviti, bit ćemo zadovoljni, ako ne, onda ćemo gledati i druge mogućnosti", napomenuo je Marić.
Izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju koje su omogućile konverziju kredita u 'švicarcima' na snagu su stupile 30. rujna prošle godine. Prema podacima koje je sredinom godine objavilo Ministarstvo financija, ugovore o kreditima vezanima uz 'švicarce' ukupno je imalo više od 58 tisuća dužnika, a ukupni iznos tih kredita je bio 20,9 milijardi kuna. Većina, odnosno 94 posto dužnika, prihvatilo je konverziju, a od toga broja njih gotovo 85 posto ih je već i konvertiralo svoje kredite.
Ukupno stanje kredita nakon konverzije sredinom ove godine iznosilo je 15,4 milijarde kune. Tako učinak konverzije, odnosno smanjenje glavnice, prema podacima iz Ministarstva financija, iznosi 6,6 milijardi kuna, a doda li se tome i učinak preplate i manjkova, iznos se povećava na 7,6 milijardi kuna. (Hina)
