Vrhovni sud ukinuo Nodilu dio presude za sklapanje štetnog ugovora

Time je Vrhovni sud presudio da se prvostupanjska presuda preinačuje, a da se Nodilo osuđuje samo po drugoj točki presude, za krivotvorenja službene isprave, na zatvorsku kaznu od tri godine.

Pročitajte i ovo Slučaj "Riječka banka": Traži se treći vještak Suđenje za 'Riječku banku' odgođeno za veljaču

U ostalim djelovima žalba Državnog odvjetništva, koje je podnijelo žalbu i na oslobađajuće presude za ostalih petero optuženih u "slučaju Riječke banke", i žalba osuđenog Nodila odbijene su kao neosnovane, pa je Vrhovni sud potvrdio presudu prvostupanjskog suda.

Bivši glavni diler Riječke banke Eduard Nodilo proglašen je na Županijskom sudu u Rijeci u travnju ove godine krivim za stvaranje 96,2 milijuna dolara gubitka. Za sklapanje štetnih ugovora izrečena mu je maksimalna kazna od 5 godina zatvora, a za krivotvorenje isprava kazna od 3 godine zatvora, odnosno cjelovita kazna zatvora od 6 godina i 6 mjeseci.

Osim toga, sud mu je izrekao zabranu obavljanja poslova deviznog dilera i trgovanja na deviznom tržištu u trajanju od 5 godina. Erste banci, koja je pravni sljednik bivšeg vlasnika Riječke banke - Bayerische Landensbank, uvažen je imovinsko-pravni zahtjev u odnosu na Nodila, pa je on dužan nadoknaditi toj banci štetu od 96,2 milijuna dolara.

U obrazloženju Vrhovnog suda, navodi se da je Nodilo tom sudu podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o kazni i imovinsko-pravnom zahtjevu s prijedlogom da se oslobodi od optužaba, presuda ukine, a suđenje ponovi.

Državno odvjetništvo, pak, podnijelo je žalbu na osuđujući dio presude zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, ali i žalbu na oslobađajući dio, s prijedlogom da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje pred posve izmjenjeni sastav sudskog vijeća.

Vrhovni sud odlučio je, među ostalim, da je žalba u vezi sa sklapanjem štetnog ugovora osnovana zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, ali pretežito iz razloga koje je navelo Državno odvjetništvo.

U obrazloženju je skrenuta pozornost na pravilnu primjenu materijalnog prava i navedeno da se "radi budućeg pravilnog postupanja skreće pažnja na pogrešnost zaključaka prvostupanjske presude o tome da je kod konstrukcije produljenog kaznenog djela obvezna primjena blažeg zakona vezano za činjenicu što Kazneni zakon koji je bio na snazi do prosinca 2000. nije predviđao kvalificirani oblik djela zaključenja štetnog ugovora s osnove visine nastale štete."

U nastavku stoji da "ako u tijeku činjenja produljenog kaznenog djela dođe do izmjene zakona postroženjem kazne, ukupno kriminalno djelovanje mora se pravno označiti po novom zakonu jer bi u protivnom počinitelj odgovarao za realni stjecaj dva kaznena djela, jednog po starom, a jednog po novom zakonu, što bi za njega u konačnici bilo nepovoljnije."