Pernar: Predali smo se bez ispaljenog metka

18:40 - Završila je rasprava o temi, a glasovat će se o njoj kada se za to steknu uvijeti.

Pročitajte i ovo Facebook objava Milanović: "Kao svaki ugroženi diktator, Plenković medije proglašava neprijateljima" Oglasio se i Grmoja Penava poručio Plenkoviću: ''Pozivam te na dvoboj kao muškarac muškarca''

18:26 - Plenković je za kraj rasprave kazao kako je MUP ''u ovom trenutku podigao pripravnost, kontrolira se zelena granica, nemamo većih ulazaka u Hrvatsku, a da MUP nije reagirao. To se nije dogodilo. Poštivat ćemo međunarodno pravo i propise'' te dodao da ćemo se ponašati humano.

Danas nema dvojake politike u EU - ili dobrodošlice ili politike žice. Radi se na očuvanju jedinstvene europske politike mješovitim međuresornim pristupom, rekao je premijer ali i dodao kako za sada nema potrebe za alarmantnu reakciju.

18: 02 - ''Nikad nemojte zaboraviti branitelja iz Kaštela koji je počinio suicid zbog švicarskog franka. Što se događa? Borba koju smo dobili iz rata, rat koji smo dobili u ratu, smo izgubili u miru bez borbe. Predali smo se bez ispaljenog metka'', rekao je Pernar u Saboru tijekom rasprave o sastanku Europskog vijeća o kojem je zastupnike izvijestio premijer Andrej Plenković.

16:50 - U replici Vesni Pusić, Ivan Pernar iz Živog zida osvrnuo se na slanje oružja u Siriju. ''Kako Turska može biti kriva za izbjegličku krizu. Tko je izvršio invazije na Irak, Libiju, Afganistan? I na kraju krajeva, gospođo Pusić, ako se ne varam, vi ste ti koji ste slali oružje islamistima u Siriju. To ste zaboravili, a krivite Tursku za tu krizu. Mislim da je to u najmanju ruku dvolično'', rekao je Pernar.

Pusić mu je odmah odgovorila kako bi se prvo trebao upoznati s činjenicama, a tek onda raspravljati. ''Izostanak suradnje Turske s EU uzrokovao je, rezultirao ako hoćete, s izbjegličkom krizom'', rekla je Pusić.
''A što se oružja u Siriju tiče, kolega Pernar, odspavajte si malo. Mislim, to nema veze s mozgom'', zaključila je Pusić.

16:25 - U ime kluba zastupnika HNS-a HSU-a Vesna Pusić kaže da podržava ovu praksu da se Hrvatski sabor izvještava o sastancima Europskog vijeća. 'Ako se radi o europskim temama, radi se i o eklatantno hrvatskim temama, u pravom redu zbog našeg geopolitičkog položaja. Ovo nam daje šansu da o tim temama počnemo razgovarati u hrvatskoj javnosti u hrvatskom kontekstu'', rekla je Pusić .

16:18 - U ime kluba HDZ Gordan Jandroković osvrnuo e na izložene teme s dnevnog reda Europskog vijeća. Izrazio je podršku svim temama i zaključcima koji su ondje doneseni.

''Sabor se treba aktivnije uključiti u raspravo o formiranju europskih politika'', rekao je Jandroković te pozvao zastupnike da aktivno sujedluju u raspravi o europskim temama.

16:13 - U ime kluba SDSS Milorad Pupovac je rekao je kako je izvještavanje premijera o razgovorima Europskog vijeća, najbolji način da se vrati povjerenje u odnosu naše politike prema politikama Europske unije i da se pojačaju ingerencije Sabora prema europskim institucijama.

Što se tiče pitanja migracija, kaže, da se se od 70-ih godina prošlog stoljeća broj izbjeglica povećao s 8 milijuna na 42 milijuna danas. ''Te brojke pokazuju izrazitu nestabilnost današnjega svijeta'', kazao je. Dobar dio kriznih žarišta iz kojih dolaze te izbjeglice se neposredno tiču EU, dodaje.

Kaže da treba jačati elemente koji će smanjiti razlike u politikama članica u tome koliko solidarno trebaju sudjelovati u nošenju s izbjegličkom krizom. ''Odluka o osnivanju europske granične i obalne straže je značajna odluka'', rekao je Pupovac. Bavimo se pitanjima izbjeglicama iz Sirije, a konflikt ima regionalne dimenzije s globalnim akterima i može se proširiti, napominje i kaže premijeru da bi trebao izvijestiti zastupnike o tome s kojim podacima raspolažemo o toj temi.

''Mir u Europi, neće se moći osigurati ukoliko o tome nećemo voditi računa i ako budemo stiješnjeni između geopolitičkih konfrontacija, ukoliko mi kao Europa, nećemo preuzimati što je moguće aktivniju i vizionarskiju ulogu kada je po srijedi riječ o sigurnosti kontinenta'', zaključio je Pupovac.

15:55 - U ime kluba SDP-a Joško Klisović rekao je da su izazovi koji se događaju uvjetovali da se sastanci događaju barem dva puta mjesečno, za razliku od dva puta godišnje koliko su se često događali prije.

'Nemojte doživljavati informiranje Sabora o onome što su drugi rekli u Europskom vijeću. Nas zanima što ste vi govorili u naše ime i kako da mi tome damo svoj doprinos'', rekao je Klisović i nastavio:

''EU se nažalost svakim danom suočava sa sve većim neuspjesima i da je u dubokoj krizi. Pasivnost stoga nije opcija''.

Nismo dovoljno čuli o hrvatskim stavovima o važnim pitanjima kao što je sporazum s Kanadom, migracijama, Brexitu… Koji su prioriteti važni u upravljanju migracijama, pita Klisović.

Na koji će se način Hrvatska uključiti u rješavanje problema migracija, s kojim kapacitetima, Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu u EU? - pita Klisović.

''Više nije dovoljno skrivati se iza formulacija da će se sve riješiti suradnjom sa susjednim zemljama'', napominje Klisović.

Osvrćući se na sporazum EU s Kanadom rekao je: ''Mislim da je strah od multinacionalki koji će nas pojesti pretjeran''.

Također pita je li neka od europskih agencija koje su do sada djelovale u Britaniji biti premještene u Hrvatsku i da bi premještanje u Hrvatsku bio uspjeh naše Vlade.
15.42 - Nikola Grmoja iz Mosta također je ocijenio pozitivnim to što je premijer izvijestio Sabor o zbivanjima u Europskom vijeću te je kazao da se nada da će i prije ratificiranja sporazuma s Kanadom biti upoznati s tim koje su štete a koje koristi za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini.

''U odnosima između Hrvatske i Kanade postoje jasni interesi hrvatskih poduzetnika koji žele imati lakši pristup kanadskom tržištu. Od ovakvog sporazuma hrvatski poduzetnici mogu imati samo'', rekao je Plenković.

15.39 - Gordan Maras iz SDP izrazio je zadovoljstvo time što je Plenković informirao Sabor o tome o čemu se razgovara u Europskom vijeću, a zanimalo ga je je li se možda raspravljalo i o energetskoj politici jer je, kazao je, Hrvatska zainteresirana za to područje.

"Sutra je moguće da naša INA postane samo dispečer MOL-a. Bitno je da tu temu nametente Orbanu i zaštitite tu naše interese. Nije nam svjededno hoće li se u hrvatskim rafinerijama prodavati nafta i molim vas da zaštitie radnike u rafineriji, da se ona ne zatvori", poručio je Maras premijeru.

Plenković mu je odgovorio da je u kontaktu s kolegama u sisačko moslavačkoj županiji i izrazio je zabrinutost radnika u rafineriji. 'Hrvatska će Vlada učiniti sve da zaštiti interese Hrvatske i radnika rafinerije Sisak'', rekao je Plenković.

15.33 - Ivan Pernar je izrazio zadovoljstvo time što je premijer brifirao zastupnike o tome što se sdgađa u Europskom vijeću, ali da je primijetio kako Hrvatska samo radi ono što nalaže Vijeće, a od toga ima štete kao što su primjerice ekonomske.

''U Rusiji su navodno krivi za krizu u istočnoj Ukrajini. Po meni je to krivo, jer Krim nije silom zauzet, a u istočnoj Ukrajini nema ruske vojske'', rekao je Pernar te nastavio plejade o Libiji, Afganistanu, Washingtonu, nakon čega mu je Petrov isključio mikrofon.

Plenković mu je odgovorio da ga čudi što hrvatski zastupnik može imati takav stav, naročito s obzirom na naše iskustvo s ratom

''Da se ovakva retorika primjenjivala na RH onda mi danas ne bi imali 56 ooo kvadratnih kilometara i dio našeg teritorija ne bi bio naš teritorij'', rekao je Plenković te podsjetio Pernara da on ne kreira vanjskopolitičku politiku RH nego predsjednica i Vlada.

15.11 - Premijer Andrej Plenković zastupnicima je prilikom podnošenja izvješća sa sastanka Europskog vijeća kazao da će redovito izvještavati javnost i Sabor o zaključcima sa sastanka Europskog vijeća i to će, kaže, činiti svaki put nakon sastanka Europskog vijeća.

"Na zadnjem sastanku su glavne teme bile migracije, vanjski odnosi (naročito s Rusijom), trgovinska pitanja i ostala globalna i ekonomska pitanja. Slovačko predstavništvo kao prioritet izdvojilo je provjeru vanjskih granica i povratak schengenskom sustavu. U okviru granične i oblane straže jamči se istovjetan sustav svih članica EU, što je posebno važno za Hrvatsku koja se prirpema ispuniti kriterije za schengenski sustav", kazao je premijer.

Članice Vijeća usuglasile su se da je sprječavanje nezakonitih migracija i vraćanje nezakonitih migranata ključno za funkcioniranje EU.

"Govorilo se i o konceptu solidarnosti - premještaju i preseljenju. Određene države zagovaraju pristup na temeljima fleksibilne solidarnost i smatraju da članice mogu pridonijeti najbolje na dobrovoljnoj osnovi", izvijestio je Plenković dodavši da je usuglašeno i kako postoji veliki napredak u registraciji i identifikaciji migranata na granici, ali da nema još adekvatne kontrole na vanjskim granicama, stoga će Austrija, Njemačka, Danska, Švedska Norveška zadržati provjeru na svojim granicama. 

"Uz operativno bavljenje kontrolom granice važno je pojačati napore u zajedničkoj vanjskoj i razvojnoj politici zbog država koje su izvor migracijsko vala. Te teme će biti na dnevnom redu Europskog vijeća još sigurno nekoliko mjeseci", istaknuo je Plenković. 

Druga tema summita u Bruxellesu bila je rasprava i o trgovinskoj politici i njezinom utjecaju na zaposlenost.

"Smatramo da je sporazum s Kanadom prigoda koja će povećati mogućnosti poduzeća EU pa time i Hrvatske u Kanadi. Poduzećima će se omogućiti bolje tržišne prilike, a izvoznici bi mogli uštedjeti stotine milija eura. 590 milijuna eura godišnje iznosit će ušteda zbog ukidanja carina, procjenjuje se. Hrvatska je za što skoriju ratifikaciju tog sporazuma", kazao je hrvatski premijer u Saboru. 

Problem je nastao u Belgiji koja je odbila sporazum s Kanadom i to se pokušava riješiti. Namjerava se potpisati i sporazum trgovinski s Japanom. 

Europski fondovi za strateška ulaganja takđer su bili tema summita. Fond je nastao kao zajednička inicijativa Europske komisije i Europske bake, kako bi se nadoknadio nedostatak investicija nakon dugotrajne krize. To je okosnica plana za obnovu Europe. U njemu se predviđa 315 milijardi eura ulaganja, istaknuo je Plenković.

Na neformalnoj večeri, izvijestio je premijer, razgovaralo se o Rusiji i njezinom odnosu prema Ukrajini, odnosno Krimu. I dalje se radi o dvotračnom pristupu prema Rusiji. Jedan je principijelan, drugi vodi računa o Rusiji kao globalnom akteru.

Jedna od tema bio je i Brexit.

"Prije nego London notificira članice o rezultatima referenduma neće biti pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU. Pregovori će biti vjerojatno nakon ožujka jer se tada prema britanskom kalendaru događa ta notifikacija. Riječ je izrazito kompleksnom pitanju koje pogađa državljane EU koji žive u Velikoj Britaniji i državljana EU koji žive u Velikoj Britaniji. Postoje i značajne financijske posljedice na proračun EU. On se 80% financira od 10-ak najjačih članica, a među njima je i Britanija, što ima značajne posljedice financijske na dugoročna planiranja budžeta koji su već napravljeni, primjerice onaj za sedmogodišnje razdoblje", poručio je Plenković na kraju dodavši da na ovaj način, podnošenjem izvještaja, želi
pridonijeti senzibiliziranju hrvatske javnosti o radu Europskog vijeća.
 

Maras zbog Ine od Reinera zaradio "zabranu govora do kraja dana"

12:50 - Željko Reiner, potpredsjednik Sabora, zabranio je SDP-ovom Gordanu Marasu da govori u Saboru do kraja dana. Reinera je najprije isprovocirao Marasov govor o namjeri MOL-a da zatvori rafineriju u Sisku. Maras je upitao ima li s tim veze i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Reiner mu je prigovorio da je zlorabio institut replike jer nije govorio o izmjenama Ovršnog zakona, što je bila tema rasprave.

"I vi i ja znamo da ste zlorabili vrijeme i govorili nešto što nije vezano za temu. Naravno da se svi slažemo da moramo naša radna mjesta sačuvati, ali nemojte koristiti govornicu za nešto što se ne tiče ove teme", kazao je Reiner. No, Maras nije prestao pričati iz saborske klupe.

"Nemojte se prepirati, vi ne možete sa mnom diskutirati i prigovarati mi", poučio mu je predsjedavajući.

"Izričem vam opomenu zbog toga što kršite poslovnik", kazao je Reiner zatim, no, Maras nije zašutio pa mu Reiner izriče opomenu sa zabranom govora na današnjem zasjedanja.

„Izričem vam opomenu sa zabranom govora danas, tijekom današnjeg zasjedanja“, poručio mu je Reiner.

Peđa Grbin je pokušao objasniti Reineru da takav institut ne postoji u Poslovniku te da zastupniku može ili oduzeti riječ ili ga istjerati iz sabornice. „Nisam izrekao mjeru udaljenja sa sjednice“, zaključio je polemiku Reiner, pa je ostalo nejasno smije li Maras danas više govoriti u Saboru ili ne.

12:35 - Goran Aleksić (SNAGA) upozorio je da se, pored Ovršnog, moraju promijeniti još neki zakoni kako bi se olakšalo dužnicima kojima prijeti ovrha. Upozorio je da bi se sve informacije koje se dostavljaju ovršenicima morale biti što jeftinije, „blizu nula kuna“. Među Aleksićevim prijedlozima je i onaj da se ovršena nekretnina ne smije prodati za manje od dvije trećine tržišne vrijednosti, a korisnicima kredita bi se trebala omogućiti opcija da, u slučaju problema, mogu banci predati ključeve svog stana čime bi nestao i sav dug.

Založio se i za to da se u slučaju tužbe dužnika protiv banke ovrha ne smije provesti do okončanja procesa, kao i za to da se digne granica minimalnog iznosa za ovrhu nekretnine na 50 tisuća kuna.

11:41 - Ivan Pernar: "Kolege Sinčić i Bunjac polaze od krive pretpostavke da ih netko u Saboru sluša i da nekoga zanima što govore. Ovim zakonom provodi se polagana eutanazija građana koje se nagovara da napuste domove i obećava im se smještaj na 18 mjeseci. Uz to, uopće se ne dotiče podstanara koji nemaju nikakvu zaštitu niti zamjensku nekretninu."

11:24 - Branimir Bunjac iz Živog zida dao si je truda pa je u Hrvatskoj odvjetničkoj komori provjerio koliko bi ga, primjerice, koštao trošak ovrhe da je dužan dvije kune.

"Dvije kune sam dužan, a moram platiti u konačnici 678 kuna i 12 lipa. Dakle, toliko iznose troškovi za naplatu dvije kune moga duga koji je povećan 339 puta", poručio je Bunjac dodavši da prijedlog Ovršnog zakona ne nudi potrebna rješenja. 

"Niti jedan račun neće biti odblokiran, niti jedna deložacija neće biti zaustavljena. Građani sada trebaju rješenja, i zato to uvrstite u hitnu proceduru, građani su ludi od ovrha", zaključio je Bunjac.  

11:15 - Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) javio se i za pojedinačnu raspravu.

"Moramo izbaciti nehumanost iz ovrha, da se ljude izbacuje poput 'pesa' i snalazi se sam ili da se zbog duga od nekoliko stotina kuna naplaćuje tisuće kuna. Naša vizija kako bi to trebalo riješiti - priča iz 2007. godine: stanar se žalio Ustavnom sudu kada mu je isključena voda zbog duga. Sud je odlučio da mu se voda ne može isključiti iako dug ostaje.

Ista stvar je s nekretninama. To je civilizacijski doseg i ljudsko pravo da se zabrani ovrha nad jedinim domom. Ne slažem se da se radi o samo 90 obitelji godišnje. Koliko ima sporova sa stanarskim pravom, a tek sada dolaze deložacije? Sporost sustava preslikava se na budućnost. Niste pitali MUP koliko je puta intervenirala policija kod deložacija", kazao je Sinčić koji je ponovio da se boji da će ljudi koje država smjesti u svoje nekretnine ponovno izbacivati na ulicu jer oni neće i dalje imati sredstava za život, a da će "trošak za državu biti milijardu kuna". 

"Taj teret treba prebaciti na banke. One neće bankrotirati. Sustav je tako posložen da nikad svi neće moći vratiti kredite. Uvijek će biti onih koji su nenaplativi i u tom smjeru trebamo gledati", poručio je Sinčić koji je poznat po svom aktivizmu kad su u pitanju deložacije.

10:57 - Nezavisni zastupnik Željko Glasnović prisjetio se, iz nekog razloga, legende o Neronu.

"Svirao je harfu dok je Rim gorio. To se ovdje događa. Nismo izašli iz postkomunističke dezorijentacije, pokazuje i ovaj zakon. Ovo je stavljanje flastera na pravni sustav", kazao je Glasnović na što mu je Hrelja odvratio da baš nije siguran na što mu je replicirao, ali da je sigurno iskoristio svoje dvije minute.

Ivan Pernar iz Živog zida također je replicirao Hrelji.

"Zašto je u Hrvatskoj došlo do toga da su svi ti ljudi u blokadi? Ovaj zakon se ne bavi naplatom nenaplativih potraživanja nego samo kako će se provesti ovrha. Kunska besparica dovela je do poplave ovrha. A zašto je do nje došlo? O tome nitko ne govori", kazao je Pernar. 

10:50 - Nikola Grmoja iz Mosta kazao je da su oni pripremali zakon i u vrijeme bivše Vlade u kojoj je Most sudjelovao, ali da nije bilo vremena da dođe pred Sabor.

Silvano Hrelja u ime Kluba HSU-a kazao je da će HNS i HSU dati uvjetnu podršku zakonu u prvom čitanju, ali je upozorio na transparentnost ovršnog postupka.

10:17 - Gordan Maras kritizirao je vladajuće jer Ovršni zakon ide u dva čitanja, a ne hitnu proceduru dok će se ministarstvo imovine koje bi trebao voditi HDZ-ov Goran Marić osnovati u roku tjedan dana.

"600 ljudi koji strepe zbog ovrhe nad nekretninom mora čekati dva mjeseca, a za jednog čovjeka, HDZ-ovca, problem se rješava odmah", oštar je bio Maras.

10:10 - Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) kazao je da mu je drago da je tema napokon došla na dnevni red.

"Najviše me zanima dio izmjena gdje se navodi da će se ovršenici smjestiti u nekretnine države na 18 mjeseci. No, što će biti nakon tih 18 mjeseci? Bojim se da će se desiti da će država biti ovrhovoditelj i da će stotine ljudi koje je smjestila morati bacati na ulicu?" pitao je Sinčić.

Centri za socijalnu skrb radit će procjenu koliko je obitelj u mogućnosti sama plaćati najamninu. Ako i dalje bude u statusu socijalno ugrožene osobe, država će nastaviti s plaćanjem, a ako građanin stane na noge, sam će nastaviti plaćati najamninu, pojasnio je Šimić. Kazao je i kako će država pomagati samo one koji ovrhom ostaju bez jedine nekretnine, a takvih je osoba stotinjak godišnje.

10:01 - Sabor raspravlja o prijedlogu izmjena Ovršnog zakona kojim se, kako je pojasnio Mostov Miroslav Šimić, namjerava zaštiti socijalno ugrožene građane. Predviđa se mogućnost jednokratne odgode ovrhe obiteljima bez prihoda ili imovine potrebne za namirenje troška stanovanja, a ako do ovrhe dođe, ovršeniku koji ostane bez jedine nekretnine osigurat će se smještaj na 18 mjeseci u nekretnini u vlasništvu RH ili pak isplatiti naknada za smještaj.

9. 59 - HNS-ov Milorad Batinić upozorio je da država ne poštuje ugovorne obveze prema Varaždinskoj županiji kad je riječ o sufinanciranju izgradnje osnovnih i srednjih škola i sportskih dvorana po modelu Javno-privatnog partnerstva (JPP).

"Stanje duga države je 11 milijuna kuna, rekao je Batinić navodeći da su sklopljeni ugovori za gradnju 10 dvorana, izgradnju i dogradnju 22 škole, da je godišnji najam 27, 5 milijuna kuna, a da je država po ugovoru preuzela sufinanciranje 55 posto, odnosno oko 15 milijuna kuna.

Ne moram govoriti što znači nepoštivanje ugovornih obveza i koja se poruka time šalje, istaknuo je HNS-ov zastupnik.

Batinić je rekao i da je, po nekim informacijama, za bivše Vlade HDZ-a i Mosta, tadašnji ministar propitivao valjanost tih ugovora. "Koju poruku je želio time poslati, radi li se o tome da bivša Vlada želi izbrisati sjever Hrvatske", pita zastupnik.

Panenić: MOL želi zatvoriti rafineriju u Sisku, ali i u Rijeci

9:54 - Tomislav Panenić iz Mosta kazao je nakon stanke:

"MOL nastoji do odluke Arbitražnog suda implementirati svoju strategiju prestanka rada rafinerije u Sisku i maksimalno odugovlačiti modernizaciju rafinerije u Rijeci. Bojim se da je to stvaranje pretpostavki da se na kraju zatvore obje. Prema informacijama koje imam, time bi se kontinentalni dio Hrvatske opskrbljivao iz moderniziranih svjetskih rafinerija u Budimpešti i Bratislavi, dok bi se naš jadranski dio opskrbljivao putem terminala u lukama. Jasno je da MOL provodi politiku osiguranja statusa energetskog lidera u regiji", poručio je Panenić nakon stanke u Saboru.

Dodao je da je Uprava Mola 13. listopada odobrila dugoročnu strategiju MOL-a "Enter Tomorrow" prema kojoj, naglasio je, ta mađarska tvrtka i strateški partner Ine želi postati vodeća kompanija u Europi.

"Drago nam je da naš strateški partner ima ovako ambiciozne planove, no niti naznaku niti plana za Inu nisam vidio. Enter Tomorrow, nadam se da neće postati E.T. za Hrvatsku - naučna fantastika", istaknuo je Panenić, bivši ministar gospodarstva, dodajući kako je, sudeći po MOL-ovim planovima, zatvaranje rafinerije u Sisku neminovno.

Krajnje je vrijeme da se u Hrvatskoj postigne konsenzus politike i struke vezano uz daljnje strategije i odnos s MOL-om, zaključio je.

9:40 - Zastupnici Mosta zatražili su stanku radi situacije u Ini i odnosa MOL-a prema Vladi. HNS je također zatražio stanku zbog, kako je kazao Milorad Batinić, nepoštivanja ugovornih odnosa RH naspram Varaždinske županije. Stanka je 10 minuta.

9:37 - Zastupnici su glasovali o izmjenama Zakona o lokalnim izborima, ili kako ga je oporba prozvala "lex Vlahušić" kojim bi se među ostalim na izborima zabranilo kandidiranje osobama koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili uvjetnu kaznu od najmanje godinu dana za najteža kaznena djela i ona protiv službene dužnosti. Prijedlog zakonskih izmjena prošao je uz 82 glasa za, 26 suzdržanih i tri protiv. 

Nova praksa u Saboru

O zaključcima Europskog vijeća na kojem je sudjelovao prošlog tjedna premijer Andrej Plenković izvijestit će saborske zastupnike, što je nova praksa u hrvatskom parlamentu koja će se, kako je najavio predsjednik Sabora, Božo Petrov, redovito provoditi. Do sada je, naime, premijer jednom godišnje podnosio izvješće o europskim sastancima, a sada se želi intenzivirati suradnja Vlade i Sabora.

Zastupnici će danas glasovati o prijedlogu dopune Zakona o lokalnim izborima, kojom bi se zabranilo kandidiranje na lokalne dužnosti osobama za koje, u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu.

Riječ je o osobama koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili uvjetnu kaznu od najmanje godinu dana za najteža kaznena djela i ona protiv službene dužnosti. O tom je prijedlogu prošlog tjedna provedena rasprava, a oporba ga je nazvala "lex Vlahušić" tvrdeći da Most, koji ga je predložio, njime želi spriječiti dubrovačkog gradonačelnika Andru Vlahušića da se ponovo kandidira za prvog čovjeka Grada.

Nakon glasovanja, najavljena je rasprava o izmjenama Ovršnog zakona.