Obavijesti Video Pretražite Navigacija
DADILJE U PROBLEMU

U RALJAMA PDV-a "Ne mogu dizati kredit da bih plaćala režije"

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Nakon što smo prije desetak dana u Dnevniku Nove TV progovorili o problemu s kojim se susreću dadilje, počeli su stizati i prijedlozi rješenja.

Ljiljana Ferdelja je dadilja koja svakodnevno istodobno čuva dvanaestero djece, što je zakonski maksimum. Ako će morati plaćati PDV neće moći zadržati obrt i djeca će ostati na cjedilu. "Intezivno razmišljam što dalje i najvjerojatnije ako to tako ostane morat ću zatvorit. Ne mogu se stavljat u poziciju da dižem kredit da bih plaćala režije", kaže Ferdelja.

Dadilje koje imaju godišnji prihod veći od 230 tisuća kuna kao i svi ostali obrtnici postaju obveznici PDV-a. Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će se granica podići na 300 tisuća kuna, no prema izračunu dadilje, to nije dovoljno.

Teta Ljilja s popunjenim kapacitetom i ekonomskom cijenom od 2000 kuna mjesečno, na godinu bi bez i jednog troška bilježila prihod i veći od 300 tisuća kuna. "Nitko tko se bavi s djecom na bilo koji način, nigdje u svijetu ne plaća porez, PDV", kaže Ferdelja.

Dadilje još čekaju razgovor s ministrom financija. Nakon našeg priloga s pripremom rješenja kroz izmjenu zakona o PDV-u uključila se Milanka Opačić, bivša ministrica socijane politike, u čijem su mandatu dadilje i postale posebno zanimanje. "Skrbe se možda i na fleksibilniji način od vrtića, one rade i drugu smjenu, dok vrtići to ne rade. Mislim da ih definitivno Zakon o PDV-u treba osloboditi poreza i u tom smislu mislim da ćemo mi ići s jednom inicijativnom prema Vladi RH", kaže Opačić.

Pomoć najavljuje i Mostov saborski zastupnik Miro Bulj koji se sastao s dadiljama i upoznao se s njihovim problemom. "Problem je ogorman za ovu bitnu djelatnost i nesporazumi koji su između ministarstava i između djelatnosti skrbi o djeci što je vrlo bitno danas kada se svi pozivamo na Ministarstvo demografije", kaže Bulj.

Maksimalan broj djece koje dadilje mogu čuvati u jednoj smjeni je 12. Zbog toga smatraju da ne ulaze u gospodarsku djelatnost već da spadaju u kategoriju društvene skrbi o djeci.

"Ne možemo se cjenkati ovaj put, niti želimo, zaista tražimo ovaj put da nas se stavi u djelatnost o društvenoj skrbi o djeci gdje mi i spadamo", kaže Vesnica Rašić, predsjednica Hrvatske udruge dadilja.

Djelatnost dadilja najviše se traži u sredinama gdje vrtići nemaju dovoljno kapaciteta. Najveća razlika između njih i vrtića je ta što rade u smjenama i na raspolaganju su roditeljima i nakon službenog radnog vremena vrtića.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene