Damir Boras ponovno izabran za rektora zagrebačkog sveučilišta; Bakić mu poželio puno uspjeha

Na Sveučilištu u Zagrebu izborni je dan u kojemu je 70 članova Senata na izvanrednoj sjednici tajnim glasovanjem odlučilo tko će od dvojice predloženika biti novi rektor - aktualni rektor Damir Boras ili profesor na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta toga sveučilišta Damir Bakić.

Pročitajte i ovo Boras predložio, kolegij prihvatio Rektorski kolegij prihvatio Borasov prijedlog za privremenog dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu, odluka na Senatu Govori osam stranih jezika Tko je Damir Boras, novi-stari rektor Sveučilišta u Zagrebu?

Bakić je Borasu poželio puno uspjeha u radu, dajući izjavu nakon tajnog glasovanja Senata. Dodao je kako osjeća ogromnu zahvalnost za sudjelovanje u natjecanju za izbor za rektora.

"Senat je poručio Sveučilištu i javnosti da je zadovoljan smjerom u kojem Sveučilište ide", istaknuo je na kraju.

Članovi Senata u petak su u zgradi Rektorata izabrali rektora zagrebačkoga sveučilišta, ponovno bez prisutnosti medija, kao što su im i tjedan dana ranije - 16. veljače, iza za javnost zatvorenih vrata, predloženici Boras i Bakić predstavili svoje rektorske programe.

Prorektor Miljenko Šimpraga nakon tajnog glasovanja Senata izvijestio je javnost o izboru novog rektora.

"Članovi Senata izabrali su prof. dr. Damira Borasa za novog rektora u periodu od naredne četiri godine. Nakon tajnog glasovanja kandidatu je bila potrebna natpolovična većina. Prof. dr. Damir Boras dobio je 54 glasa, a njegov protukandidat 15 glasova, dok je jedan glas bio nevažeći", rekao je Šimpraga.

Riječ je tad prepustio novoizabranom rektoru Damiru Borasu.

Boras je pozdravio i protukandidata Bakića i čestitao mu na ostvarenoj podršci, odnosno izbornom rezultatu.

"Htio bih zahvaliti predsjedniku Senata i izbornog povjerenstva i svim nazočnima. Smatram da su za izbor rektora njegova vjerodostojnost, program rada i uvjerenja", rekao je Boras.

Poručio je da oprašta svima onima koji su širili neistine on njemu te dodao kako im želi da "pronađu bolju budućnost za sebe".

"Zastupao sam i zastupat ću stav da Sveučilište u Zagrebu treba zastupati odgovornost dekana, jer samo tako ćemo imati snažno sveučilište", naglasio je Boras.

Boras je svima na sveučilištu poželio što uspješniju nastavu u naredne četiri godine. Od medija, poručio je, očekuje plodonosnu radnju i više međusobnog povjerenja.

Boras je komentirao i veliku podršku članova Senata, ali i lošu komunikaciju s medijima.

"To što sam dobio 54 glasa meni je velika počast i odgovornost. To je dokaz da smo sa svima radili pošteno dobro i da smo zastupali interese Sveučilišta. Što se tiče medija, u početku mojeg mandata bila je dobra suradnja, a kasnije su se počela događati izvrtanja činjenica te negativna kampanja u posljednja tri mjeseca... pa sam onda smanjio osobnu komunikaciju s novinarima, tako da svi mogu komentirati programe kandidata", rekao je Boras.

"I oni koji danas nisu glasovali za mene imali su velike koristi od ove uprave", dodao je.

Na pitanje o prorektorima, Boras je poručio da će možda i proširiti njihov broj.

"Ova je ekipa dobra, ali ćemo je proširiti. Ovo sveučilište je veliko, ali vidimo da neka područja nisu pokrivena, odnos s medijima, znanost i sport, pa je moguće da ću proširiti svoju ekipu", naglasio je rektor Boras.

"U ovom mandatu nudim brigu za kadrove", rekao je Boras ističući to kao jedan od noviteta svojeg programa.

Boras je upitan i o ispadanju zagrebačkog sveučilišta iz šangajske liste 500 najboljih sveučilišta u svijetu te tko bi trebao provoditi nadzor sveučilišta, s obzirom na to da se Sveučilište uvelike financira novcem poreznih obveznika.

"Rang-liste imaju različite kriterije. Zagrebačko sveučilište je i s tim 540. mjestom i dalje među 2,2 posto najboljih sveučilišta u svijetu. Sveučilište je daleko bolje nego što bi se to moglo reći prema financiranju. Mi smo javno sveučilište, plaćeni smo od poreznih obveznika i ne možemo se uspoređivati s američkim studijima. Želimo da mladi budu spremni za tehnološki razvoj u Europi", poručio je Boras.

"Potpuno su bile krive interpretacije da smo mi protiv kontrole. Mi želimo kontrolu, da sve bude jasno i transparentno", naglasio je Boras.

"Autonomija sveučilišta svodi se na kadrovsku politiku, da mi biramo kadrove i kvalitetne ljude, a ne ministar. Mi nismo dovoljno zrela zemlja za ukidanje autonomije. Vani je to potpuno drugačije", dodao je.

Borasu je opet bilo postavljeno pitanje o odnosu s medijima i nedostatku njegovih konkretnih odgovora na konkretna pitanja.

"Oni koji profesionalno prate visoko obrazovanje, jako dobro razumiju moje odgovore. Mislim da sam bio dovoljno konkretan", odgovorio je Boras.

Šimpraga je dodao kako Senat razmatra i opciju i da se nakon svake sjednice Senata uvede redovna tiskovna konferencija, jer rektor fizički ne stigne odgovoriti na brojna pitanja.

Program Damira Bakića je otvoreno sveučilište, "funkcionalno i horizontalno" integrirano

"Ovo je program otvorenoga sveučilišta", riječi su kojima je svoj program sažeo profesor Damir Bakić. Sadržaj programa objasnio je u 22 odrednice, od kojih je prva otvorenost Sveučilišta u Zagrebu javnosti te Rektorata sastavnicama, a druga participativno, transparentno i odgovorno upravljanje Sveučilištem uz poštovanje svih propisa i procedura te reafirmacija uloge svih sveučilišnih tijela, osobito Senata i svih odbora, i intenziviranje rada svih stručnih službi na korist i za potrebe svih sastavnica, studenata i zaposlenika.

Smatra da sveučilišne sastavnice trebaju zadržati pravu osobnost, ali i da Sveučilište treba "funkcionalno i horizontalno" integrirati, te na Sveučilištu poticati međufakultetske studijske programe na svim razinama studija.

Istaknuo je i potrebu da se poboljša kvaliteta istraživačkog rada te prepozna, potiče, vrednuje i nagrađuje znanstvena i umjetnička izvrsnosti, a da se pritom uvažavaju različite koncepcije i indikatori izvrsnosti u pojedinim područjima i disciplinama.

Jedan od naglasaka u Bakićevu programu je i "energičan nastavak prostornog razvoja Sveučilišta, posebice nastavak uređenja, izgradnje i povećanja funkcionalnosti Kampusa Borongaja te oživljavanje projekta Sjevernog kampusa".

U rektorskom programu Bakić se zauzeo i za popularizaciju nastavničkih studijskih programa i financijsko pomaganje studenata nastavničkih studija, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja (MZO), kako bi se promijenio nezadovoljavajući status nastavnika u društvu.

Damir Boras: Utjecanjem na politička tijela povećati ulaganja u znanost i razvoj do 1,4 posto BDP-a

Dosadašnji rektor i predloženik za novi četverogodišnji rektorski mandat Damir Boras vjeruje kako je najvažnija zadaća rektora i Rektorskoga zbora u vezi s istraživačkim radom i obrazovanjem na visokim učilištima "utjecati na politička tijela kako bi se trend kontinuirano niskog ulaganja u znanost i razvoj preokrenuo u povećanje ulaganja od približno 0,7 do 0,8 posto BDP-a (u posljednjih deset godina) do 1,4 posto BDP-a".

Boras je u programu istaknuo da će kao rektor i dalje podupirati "samostalnost i odgovornost dekana jer će, samo uz snažne dekane, koji preuzimaju svoje odgovornosti, imati i snažno i utjecajno Sveučilište". Zajedno s prorektorima, nastojat će da studenti, nastavnici, istraživači i drugi zaposlenici Sveučilišta osjećaju da su cijenjeni te da su u središtu njihova interesa i zalaganja.

Smatra kako svi na Sveučilištu trebaju podupirati istraživački rad i inovacijsku djelatnost te da studijske programe treba neprestano prilagođavati potrebama društva i tržištu rada u Hrvatskoj.

Najavio je da će, ako bude ponovno izabran, i dalje provoditi smjernice prostornog razvoja Sveučilišta u Zagrebu. Dodao je da je, radi boljega financiranja kapitalnih projekata, pripremljen Katalog kapitalnih projekata Sveučilišta.

Boras vjeruje da i dalje treba ulagati u poboljšanje studentskoga standarda kroz projekte studentskih centara i posebno se posvetiti izgradnji novih smještajnih kapaciteta na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaju.

Za izbor rektora potrebna je natpolovična većina ukupnoga broja članova Senata, što znači 36 glasova od ukupno 70 članova Senata. Ako u prvome krugu ni jedan od dvojice predloženika ne ostvari natpolovičnu većinu glasova, pristupit će se drugome krugu u koji će ući onaj koji je u prvome krugu dobio veći broj glasova.

Ako ni u drugome krugu predloženik za rektora ne dobije natpolovičnu većinu glasova članova Senata, pristupit će se trećemu krugu glasovanja u kojemu će kandidat također trebati dobiti natpolovičnu potporu članova Senata, a ako rektor ne bude izabran ni u trećem krugu, izborni postupak će se ponoviti. (Hina)