BDP u drugom tromjesečju PAO 0,8 posto!

Bruto domaći proizvod za drugo tromjesečje 2014. godine, manji je za 0,8% u odnosu na isto tromjesečje 2013., izvijestio je Državni zavod za statistiku.

Pročitajte i ovo zaostajemo za prosjekom Objavljeni su podaci o BDP-u, izjednačeni smo s Mađarskom i na začelju smo EU-a Zna se i kad će porast Nije dobro: Ministar Marić govori o padu BDP-a od 8 posto, Europa misli drugačije

Prema rashodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju 2014. ostvaren je većim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen padom bruto investicija u fiksni kapital.

Totalni potop: Hrvatski vanjski dug dosegao 108 posto BDP-a!

No iz DZS-a napominju kako je ova stopa izračunata primjenom nove metodologije, i kao takva nije metodološki usporediva sa dosad objavljenim stopama.

Prema proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju 2014. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti građevinarstva.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske
za lipanj 2014. iznosila je 5 558 kune, što je bruto 8 024 kune.

Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena u srpnju 2014. u odnosu na lipanj 2014. u prosjeku su niže za 0,4%, a u odnosu na srpanj 2013. niže su za 0,1%.

Stopa registrirane nezaposlenosti za srpanj 2014. iznosi 17,8%.

Za oporbu pad očekivan, a krivac vlada

Oporbene stranke jednoglasne su oko toga da je pad hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju 0,8 posto na godišnjoj razini očekivan, a odgovornim za takvo stanje smatraju Vladu koja odgađa reforme te je, tvrde, nesposobna izvući zemlju iz krize.

Očekivali smo i predviđali pad BDP-a pa bi nam bila vijest da se dogodio njegov rast, poručuju danas iz HDSSB-a.

"Laži o tome da će biti bolje iduće godine slušali smo šest godina, no umjesto toga smo u slobodnom padu i izgubili smo 160 tisuća radnih mjesta", kazao je za Hinu HDSSB-ov Krešimir Bubalo prozivajući vladu zbog izostanka reformi.

Kontinuirani pad BDP-a ukazuje da se, kaže Bubalo, u Hrvatskoj odgađaju reforme već godinama. "To znači da ćemo u 2016. imati puno veće rezove kada nećemo imati financijsku mogućnost prilagodbe vezano za prekomjerni deficit već ćemo imati tutorstvo", tvrdi Bubalo.

Prozivajući Vladu zbog nesposobnosti, poručio je kako nismo iskoristili članstvo u EU te nam ono postaje teret

"Kad čovjek gleda hrvatsku vladu pomisli da nije u Zagrebu nego u Međugorju, jer često čujemo 'naznake oporavka', a oni vjerojatno vide ono što narod u Hrvatskoj ne vidi", zaključuje Bubalo.

"Kontinuirani pad gospodarstva je posljedica glavinjanja ove, ali i vlada prije nje", poručuje Laburist Branko Vukšić i dodaje kako Hrvatska već desetljećima nema dobre vlade niti ekonomskih stratega, a kretanje ekonomije ovisi ponajprije o okruženju, a onda i o tome "hoće li i koliko će elite krasti".

Hrvatska, kaže, ima šanse podići svoju ekonomiju na poljoprivredi u sektoru proizvodnje zdrave hrane, na razvoju energetike, na prerađivačkoj industriji oslonjenoj na poljoprivredu, na gospodarenju vodama i, dakako, djelomično na turizmu. "Ali kako govoriti o rastu kada imate ministre poljoprivrede i privrede koji ne znaju tko im glavu nosi", pita se Branko Vukšić.

Premijeru, kaže, sva ta strka oko pada BDP-a ide na živce te se on svađa s europskim moćnicima oko Perkovića umjesto da i posljednjim atomom snage traži odgodu fiskalne prilagodbe koju traži Europska komisija i dodatno posrnuloj ekonomiji zabija nož u leđa.

"Umjesto da traži otpis ili barem beskamatno reprogramiranje dugova što su mnoge zemlje učinile, Milanović je "štreber koji vjerno služi teroru kapitala i banaka", poručuje Vukšić i dodaje kako ne povlačimo novac iz EU fondova jer to rade tom poslu nedorasli ljudi.

Hrvatski menadžeri se ne znaju nositi s krizom i oči HUP-a uprte su jedino u poteze vlade ali ne i u fantastične promašaje i neinventivnost kapitalista, pa zar je onda čudno što i oni koji imaju - drže novac u čarapi, pita se Vukšić.

Država je, kaže, upala u duboku recesiju, a građani u depresiju. "Treba mijenjati političku ali i ekonomsku paradigmu, ali to ne mogu učiniti ni SDP ni HDZ. Sve ostalo je čekanje novoga pada. A ponor je dubok", zaključuje laburist Vukšić.

I za HSP AS pad BDP-a je očekivan. Izostanak strukturnih reformi i pravih rezova u prvoj polovici mandata ove vlade te nestabilna porezna politika uz slabo korištenje sredstava iz EU fondova vodili su k ovakvom ishodu, poručuju iz te stranke.

Hrvatska je zemlja s previsokim porezima koji se usto mijenjaju svakih nekoliko mjeseci što djeluje poticajno na razvoj sive ekonomije i tjera svakog ozbiljnog ulagača, mišljenja su u HSP AS. Svaki nastavak takvog poreznog pritiska produbljivat će nestabilnost što će, tvrde, bez sumnje djelovati dodatno deprimirajuće na osobnu potrošnju.

Najave iz vlade o smanjenju poreznog opterećenja su korak u pravom smjeru, ali one za sobom vuku i neke bolne i nepopularne poteze kako se proračunski deficit ne bi dodatno povećao. Mi u HSP AS sumnjamo da je vlada pred izbore spremna na te poteze pa očekujemo isključivo promjene kozmetičke prirode koje će samo trošiti vrijeme našem napaćenom društvu, poručuju iz te stranke.

Hrvatska treba provesti strukturne reforme i konsolidaciju države, poručuju iz ORaH-a dodajući međutim kako će se njihova stranka suzdržati od komentara te će ga dati tek nakon metodološke usklade izračuna "jer se ne zbrajaju kruške i jabuke".

Za sindikate pad očekivan zbog nastavka loše politike

Za sindikate je pad BDP-a očekivan te ocjenuju kako je to rezultat nastavka pogrešne Vladine gospodarske i socijalne politike, zbog čega je Hrvatska, s padom BDP-a 11. kvartal zaredom, neslavni rekorder u Europskoj uniji.

"Takav smo rezultat predvidjeli jer što drugo očekivati nego pad BDP-a u državi u kojoj su porezni nameti onemogućili bilo kakvu gospodarsku aktivnost, u kojoj je kupovna moć pala za više od 20 posto, a broj blokiranih građana raste iz dana u dan", komentirao je današnje podatke Državnog zavoda za statitistiku predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević.

Tvrdi kako je pad BDP-a 11. kvartal zaredom dokaz nesposobnosti Vlade koju treba što prije smijeniti te općedruštvenim konsenzusom dovesti vladu stručnjaka koja će promijeniti gospodarsku politiku. Matijašević smatra kako će se u Hrvatskoj isplatiti proizvoditi tek kada se smanji trošak javnog sektora, ukinu parafiskalni nameti i promijeni porezna politika te obračuna s uvoznim lobijima.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever kaže kako se drugo osim daljnjeg pada BDP-a ne može ni očekivati budući da nije došlo do zaokreta u gospodarskim politikama, već Vlada i dalje inzistira na odricanju građana i ne povlači poteze koji bi doveli do povećanja potražnje i utjecali na porast proizvodnje i radnih mjesta.

"To je nastavak pogrešne Vladine gospodarske i socijalne politike pri čemu ne svjedočimo samo padu BDP-a već i deflaciji. Građani se boje trošiti i novac čuvaju za još crnje dane koje očekuju, dok je samo mali broj tvrtki spreman reinvestirati u prozvodnju jer ocijenuju da u postojećoj situaciji nemaju razloga za povećanje svojih aktivnosti", ističe Sever.

Ne vjeruje da će na potrošnju pozitivno utjecati najavljene Vladine promjene poreza na dohodak budući da 70 posto zaposlenih prima manje od prosječne plaće od 5500 kuna, a situaciju bi, drži Sever, dodatno moglo pogoršati moguće ukidanje dodataka na plaće.

I izvršna tajnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Miličević Pezelj ocijenila je kako je pad BDP-a u drugom tromjesečju ove godine za 0,8 posto rezultat dokazano loše politike Vlade na koju sindikati stalno upozoravaju tražeći promjenu gospodarskog smjera u dogovoru sa socijalnim partenerima.

"U strukturi hrvatskog BDP-a 40 posto čini potrošnja, koja se u značajnoj mjeri odnosi na potrošnju građana. Sve dok se ona smanjuje nema mogućnosti za oporavak", ocijenila je izvršna tajnica SSSH uvjerena da je jedini izlaz iz sadašnje gospodarske situacije zaokret ka poticanju potrošnje, dugoročno očuvanje tvrtki i proizvodnje te povećanje broja zaposlenih. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook