Ministarstvo financija predlaže otpisivanje dijela glavnice stambenih kredita

O tome, ali o problemima stambenih kredita te mogućim kaznama Europske komisije zbog neprovođenja reformi, u Dnevniku Nove TV govorio je Ministar Boris Lalovac. S njim su razgovarali Romina Knežić i Petar Pereža.

Pročitajte i ovo Strog financijski plan Mladi par iz susjedstva sagradio kuću bez kredita: "Ne znam kako nam je ovo uspjelo..." raste potražnja Trebate gotovinu? Provjerili smo kakve su kamate u bankama, razlike nisu male

Nikad jeftinije zaduživanje, ali do kada ćemo kredit na kredit?

Da, nikad ne veseli kad se morate zadužiti jer ako znate da nam od 13 milijardi deficita, 10 milijardi odlazi na kamate, znači da to znači buduće smanjivanje kamata. Mijenjamo kredite sa 6% na kamatu od 3%. Znači u budućnosti će značiti smanjivanje deficita i kroz smanjenje kamate. To je isto kao da stambeni kredit od 6% zamijenite s kreditom od 3% kamate.

Vjerojatno ćete tako i nastaviti ove godine?

Tako je, treba iskoristiti povoljne uvjete i na taj način smanjiti veliki teret koje imaju javne financije, upravo govorimo kamatama. Na kamate plaćamo više nego na zdravstvo.

Kada se može očekivati dogovor oko stambenih kredita u švicarcima?

Ono što su banke zasad ponudile nije konačno rješenje, ja se nadam da će ipak krenuti na pravo rješenju, a to je da se ipak krene smanjivati glavnica, a ne samo da se vrati ključeve stana. To je ono što Ministarstvo financija predlaže i nudi određena rješenja, da se može otpisati dio glavnice i da to bude porezno rasterećenje.

Zašto bi banka smanjila glavnicu?

Zato što će ti biti u koristi za banku jer banci nije u interesu da dobije stan nazad, najveće im je zadovoljstvo ako im taj klijent uredno plaća kredit. Tako da je to dobitna situacija i za banku i za državu i za građane.

Koliko je realno da svi pristanu na to? Bi li se u ovim dogovorima rješavali samo socijalni slučajevi ili svi stambeni krediti?

Za početak bi se rješavali samo su socijalni slučajevi, međutim treba biti pošten i ići prema onima koji imaju ne samo kredite u švicarcima, nego one koje imaju i kredite u eurima.

HNB nudi da se rade nove procjene vrijednosti stana i tako praktički i smanje rate kredita. Koliko je to realno?

Svakako bi trebali ići u tom smjeru. Jedan najveći dio zaduženosti građana se nalazi u visokim cijenama nekretnina. Ukoliko bi se išlo u stvarnu vrijednost nekretnina, sigurno bi to utjecalo na smanjivanje zaduženosti građana. Treba svesti na realne vrijednosti, a realne vrijednosti su da nekretnina danas vrijedi 30% manje, a građani to plaćaju kroz kredite i to još ukamaćene.

Porezni dužnici od sada će lakše disati!

Europska komisija će nas staviti pod nadzor 2015. jer ne provodite reforme. Koje će biti kazne?

Reforme se provode. Kroz dva mjeseca ćemo dati novi paket reformi. Kazni neće biti. Ovo što smo se uspjeli zadužiti ipak je povjerenje tržišta da će Vlada ispuniti svoje obveze.

Hoće li biti štednje?

Bit će štednje, sve ono što će trebati napraviti, racionalizirati da bismo smanjili deficite. Cilj nam je da možemo vući EU fondove, a cilj nam je svakako i da provodimo reforme.

Hoće li biti smanjivanje javne uprave?

Cilj je svakako povećati efikasnost javne uprave. To je zapravo ono što cijelo vrijeme Komisija i pokušava nama reći, da nije samo cilj rezanje, nego dizati efikasnost - da dobijete više dozvola kada netko traži, da više se okrenemo na efikasnije rješenje, tako da ćemo vidjeti.
Jedan dio je racionalizacija ponovno kroz sustav zdravstva, nadamo se i kroz javnu upravu, ali pričekajmo uži kabinet i premijera da odluči koje će to biti reformi u 2015. godini.

Tko će vam vjerovati da uopće provodite reforme u ovoj izbornoj godini?

Vidjeli ste danas, ipak smo se uspjeli za 3% zadužiti. To je povijesno najniža kamatna stopa. Isto su bili pregovori s investitorima provodimo li reforme, za sada imamo povjerenje tržišta.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook